Za snažniji gospodarski rast potrebne veće investicije

Pokazatelji s kojima je Hrvatska započela 2008. godinu potvrdili su očekivano usporavanje gospodarskog rasta, a da bi se ponovno potaknuo jači gospodarski rast investicije bi trebale dodatno porasti kako bi se zamijenilo očekivano usporavanje osobne potrošnje

Ocjene su to RBA analitičari u najnovijoj publikaciji RBAnalize u kojoj se osvrću na posljednje gospodarske i tržišne trendove te donose očekivanja za predstojeće razdoblje.Osobna potrošnja, koja je u prvoj polovici prošle godine rasla po visokim stopama zahvaljujući nizu čimbenika poput isplate duga umirovljenicima, snažnog rasta kredita stanovništvu, pojačavanja socijalnih naknada te dobitaka na tržištu kapitala i tržištu nekretnina, potaknula je snažniji gospodarski rast. No, napominju, u drugoj polovici godine doprinos tih čimbenika počeo je slabiti što je posebno vidljivo u posljednjem tromjesečju 2007.

Pojašnjavaju kako održavanje visokog rasta osobne potrošnje ima poticajnu ulogu za gospodarstvo kada se većina tih potreba može zadovoljiti domaćom proizvodnjom. Istodobno, u okolnostima male i otvorene ekonomije, kakvom je Hrvatska, održavanje visokog rasta osobne potrošnje ima i jake nepovoljne utjecaje na vanjsku neravnotežu (primjerice na robnu razmjenu i tekući račun platne bilance).Usporavanje osobne potrošnje povoljno utječe na spomenute pokazatelje, no zbog snažnog utjecaja na BDP rezultira i usporavanjem gospodarskog rasta. Pored toga, dodaju, očekivano usporavanje gospodarskog rasta u svijetu, posebice u razvijenim zemljama (među kojima prednjači SAD), moglo bi također imati utjecaj na ekonomski rast u Hrvatskoj, što posredno smanjuje inozemnu potražnju za hrvatskim dobrima i uslugama.

Po ocjeni RBA analitičara, jedini odgovor na takva kretanja su koraci usmjereni poticanju investicija, koje su prema posljednjim objavljenim podacima pokazale znakove usporavanja. No, kao nepovoljan čimbenik za rast investicija pokazuje se usporavanje kreditne aktivnosti, posebice u segmentu poduzeća, napominju navodeći podatke o padu godišnje stope rasta kredita poduzećima na 12 posto prošle godine. Drugi nepovoljan čimbenik, dodaju, su više kamatne stope u zemlji i u inozemstvu za sektor poduzeća s obzirom da je kreditna kriza u SAD-u podigla premije za kreditni rizik na svjetskom tržištu.

Napominjući pak kako investicijska aktivnost u Hrvatskoj još uvijek uvelike ovisi o javnim investicijama, ukazuju kako doprinos segmenta privatnih investicija i dalje nije dovoljno snažan da bi održao višu razinu gospodarskog rasta. Premda je udio bruto investicija u hrvatskom BDP-u od oko 31 posto među najvišima u regiji,  njihova bi stopa rasta trebala dodatno porasti kako bi se zamijenilo očekivano usporavanje osobne potrošnje, a time ponovno potaknuo jači gospodarski rast, zaključak je RBA analitičara.