ZABA Grupa: pad dobiti 9,3 posto

Grupa Zagrebačke banke je u prvih devet mjeseci 2009. godine ostvarila neto dobit u iznosu 1,24 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 127 milijuna kuna ili 9,3 posto, stoji u konsolidiranom izvješću koje je Zagrebačka banka dostavila Zagrebačkoj burzi.

Kako se pojašnjava, pad dobiti rezultat je smanjenih prihoda, efikasnog upravljanja troškovima i povećanih vrijednosnih usklađenja.Ukupni prihodi Grupe iznosili su na kraju rujna 3,8 milijardi kuna i prema istom razdoblju lani smanjeni su za 1,4 posto, a glavninu ukupnih prihoda, odnosno 2,14 milijardi kuna, čine neto kamatni prihodi, koji su prema prošloj godini pali za 3,9 posto.Kao objašnjenje pada u izvješću se navodi da su članice Grupe plaćale više kamatne stope na depozite i ostale izvore financiranja, pri čemu povećani trošak financiranja nije u cijelosti prenijet na kamatne stope po odobrenim kreditima.Neto prihod od naknada i provizija istodobno je iznosio 811 milijuna kuna te je prema istom razdoblju lani smanjen za 5,8 posto, uslijed smanjenog volumena trgovanja na financijskim tržištima te naknada za upravljačke i brokerske usluge.

Ukupni troškovi poslovanja Grupe Zagrebačka banka za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznose pak 1,96 milijardi kuna te su smanjeni za 4,7 posto.U izvješću se navodi i da je za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja Grupa izdvojila 325 milijuna kuna, od čega 228 milijuna kuna za plasmane stanovništvu, a 86 milijuna kuna za plasmane pravnim osobama."Na visinu troškova rezerviranja najveći utjecaj imaju porast nezaposlenosti, smanjenje raspoloživog dohotka stanovništva zbog povećanog poreznog opterećenja, smanjena likvidnost, povećani tržišni rizici te ograničeni i skuplji izvori financiranja", stoji u izvješću.Na kraju rujna ove godine neto krediti klijentima Grupe Zagrebačke banke iznose 70,9 milijardi kuna i povećani su za 4,6 milijardi kuna u odnosu na kraj prethodne godine, pri čemu su neto krediti pravnim osobama, uključujući državu, porasli za 5,2 milijarde kuna, dok su krediti stanovništvu "nešto niži".(H)