Zadaća EBRD-a je ponovno potaknuti i osigurati rast

Otvarajući glavni skup godišnje skupštine EBRD-a, plenarnu sjednicu Odbora guvernera, premijerka Kosor nije propustila naglasiti kako je ta banka već 16 godina jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja pruža financijsku pomoć privatnim i javnim poduzećima, s ukupno uloženih 2,2 milijarde eura.

Samo je lani banka investirala 245 milijuna eura, a toliko je predviđeno i za ovu godinu: - Nužno je koordinirano djelovanje svih subjekata na svjetskoj gospodarskoj sceni. Upravo je zato iznimno važno donošenje odluke o povećanju kapitala banke. To nije važno samo za banku nego i za sve nas, jer će to odrediti novu i nekim segmentima buduću ulogu banke. Od ključne je važnosti da EBRD ojača svoju kapitalnu poziciju kako bi pomogao oporavku regije. Za to su potrebni novi investicijski i razvojni projekti, poticanje poduzetništva koje je generator održivog gospodarskog rasta. U takvoj situaciji plan EBRD-a da nastavi s povećanjem obujma investicija za iduće petogodišnje razdoblje više je nego nužan i dobrodošao - poručila je Kosor okupljenoj financijskoj eliti. Ponovila je temeljne postavke Programa gospodarskog oporavka, od smanjenja ukupne nelikvidnosti i skraćenja rokova plaćanja do poticanja razvoja energetike i zaštite okoliša, za što postoji i interes investitora: - EBRD pruža podršku Hrvatskoj i na putu u EU financiranjem niza projekata od nacionalnog i regionalnog značenja poput Luke Ploče i koridora Vc te podrškom ulaganja hrvatskih poduzeća na tržištima susjednih zemalja. Hrvatska snažno podupire europsku perpektivu cijele jugoistočne Europe o čemu svjedoči i odluka Vlade o ustupanju prijevoda 100 tisuća stranica pravne stečevine EU-a svim zemljama jugoistočne Europe - zaključila je Kosor.

Christine Lagarde, francuska ministrica financija i predsjedavajuća Odbora guvernera upozorila je kako je čak i regija u kojoj posluje EBRD, koja je na početku pokazala iznimnu otpornost na krizu, u konačnici ipak pometena njome: - Inozemni su ulagači izgubili povjerenje sto je rezultiralo 50 postotnim padom neto tokova izravnih inozemnih ulaganja. Nedavna stabilizacija globalnog gospodarstva ostvarena je uz značajne fiskalne i monetarne intervencije, što je povećalo proračunske deficite i javni dug. U slučaju Grčke to pogoršanje u javnim financijama dovelo je do spirale nepovjerenja. Iracionalna kretanja otišla su tako daleko da su postala prijetnjom stabilnosti euro zone. Iz tog smo razloga uspostavili dosad neviđeni mehanizam europske financijske stabilizacije kako bismo dali signal o neuništivoj solidarnosti država članica euro zone - poručuje Lagarde. I EBRD je, kaže, dostojno odgovorila na krizu. Volumen financiranja dosegnuo je lani rekordnu razinu od 8 milijardi eura, što je 50 posto više nego u 2008. godini. Gotovo dvije trećine klasificirano je kao odgovor na krizu. Kako bi se banka što bolje pripremila za oporavak zatražila je od svih razvojnih banaka da provedu dubinsku analizu potreba regije u srednjoročnom razdoblju, što su i sami učinili. - Rezultat je sveobuhvatni i uravnoteženi dokument koji će nam omogućiti donošenje odluke o kapitalnim resursima banke za sljedećih pet godina.To izvješće preporučuje da se kapital banke poveća za 10 milijardi eura, što je Odbor direktora jednoglasno podržao - pojasnila je Lagarde.

Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow dodao je kako regija treba snažan, ali održiv i postojaniji gospodarski razvoj: - To zahtijeva novi program rasta temeljen na onome što smo naučili o ranjivostima i slabostima, ali i na osnovnim prednostima zemalja u kojima poslujemo. Moramo spriječiti povratak financijskih neravnoteža, a to znači izbjeći pretjerane deficite tekućeg računa platne bilance i neodrživi procvat kreditnih aktivnosti. To znači razvoj tržišta kapitala u lokalnoj valuti kako bi se prevladale ovisnosti o dugu u inozemnoj valuti i potaknulo veće oslanjanje na domaću štednju. Sastavni je dio tog programa energetska učinkovitost i korištenje održive energije - predlaže Mirow. Kaže kako si je EBRD zadala amibiciozni program koji se temelji na nekoliko ciljeva - u financijskom sektoru raditi na jačanju bilanci i upravljanju rizicima, u realnom gospodarstvu podržati ulaganja koja će pridonijeti razvoju dinamičnog sektora malih poduzeća, ali i ostalih i to temeljenom na znanju te promicati energetsku učinkovitost: - Naša je zadaća ponovno potaknuti i osigurati rast, a EBRD ima snažan položaj koji će joj omogućiti da podrži zemlje u kojima posluje- zaključuje Mirow.  (Gordana Gelenčer)