Zagreb ima lošu javnu upravu, visok dug i suženi fiskalni prostor

Loša javna uprava glavni je krivac za gospodarski neuspjeh gradova i regija u kontekstu nacionalne ekonomije, zaključak je okruglog stola na temu Upravljanje gradovima i regijama u funkciji razvoja nacionalnog gospodarstva, održanog danas u Zagrebu.

O nepravedno zapostavljenoj, a ključnoj, problematici govorili su Đuro Popijač, Radimir Čačić, Damir Novotny i Dragutin Kovačević. Potonji je prozvao grad Zagreb zbog izostanka jasne operativne strategije razvoja te ga nazvao gradom skladišta, dok je trenutni gospodarski model gradova i regija okarakterizirao kao rentnu ekonomiju u kojoj se ne proizvode nove vrijednosti već se zarađuje na ‘iznajmljivanju’ i prodaji postojećih. Zagreb, prema njemu, uopće nema identitet, posljednjih desetak godina nije stvorena niti jedna nova poslovna zona, a postojeće se pretvaraju u skladišta jer industrija odlazi u okolna mjesta, sve pogodnija za poslovanje.

Projekte poput dvorana i slične infrastrukturne projekte smatra promašenima i neisplativima, a kako bi ilustrirao svoju poentu iznio je podatke prema kojima Zagreb kotira tek na 17., mjestu prema udjelu izvoza u ukupnim prihodima grada, dok je ista studija najbolje pozicionirala sjeverne regije s centrima poput Varaždina i Čakovca. Zaključak, u kojem su mu se u svojim kasnijim izlaganjima pridružili i ostali govornici, bio je kako gradove i regije treba voditi stručno i s vizijom, odnosno kako ovaj, centralizirani model ne uspijeva.

Radimir Čaćić iskoristio je Varaždinsku županiju i Ministarstvo javnih radova u bivšoj vladi kao primjere uspješnog vodstva i upravljanja, uz vrlo precizne brojke koje govore o 2 400 novih radnih mjesta otvorenih u slobodnoj zoni Varaždin, 11 tvrtki, 350 milijuna eura izvoza prošle godine (5% ukupnog nacionalnog iz-voza) i najvećem suficitu u državi (19 milijuna eura). Sve to ostvareno je na relativno malenom prostoru od oko 62 hektra. Za Zagreb je ustvrdio kako može kapitalizirati isključivo na ulogama R&D, odnosno kulturnog središta, s obzirom da su to jedine njegove prednosti. Na upit moderatorice, objasnio je i kako još uvijek ne zna hoće li se kandidirati za gradonačelnika Zagreb, no najavio je odgovor u roku od 15 dana.

U prilično oštrom istupu, Đuro Popijač, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ironično je ustvrdio kako se neki poduzetnici osjećaju izvrsno u Zagrebu, ako rade na infrastrukturnim projektima i ako znaju kako do njih doći, dok industrija bježi u manja mjesta. Odbacio je ideju Zagreba kao financijskog i regionalnog središta, udijelivši mu ulogu grada malog i srednjeg poduzetništva, a javnoj upravi spočitnuo je zaostali socijalistički mentalitet, koji je bio efikasniji u svoje vrijeme nego je to slučaj danas, dodavši da im manjka pravog i jasno vodstva, odnosno kvalitetnog leadershipa.

Uvodna izlaganja, po čijem završetku je uslijedila rasprava svih sudionika, završio je Damir Novotny navodeći nekoliko primjera uspješnih europskih gradova poput Muenchena, Beča, Bratislave ili Budimpešte koji su uspjeli u onome u čemu Zagreb značajno kaska, izgradnji novog identiteta kao središta određenih gospodarskih subjekata i proizvodnih grana. Dodao je kako će svakoj sljedećoj gradskoj upravi biti iznimno teško ispraviti dugotrajne loše trendove s obzirom na visok dug grada i sužen fiskalni prostor.   (Vanja Figenwald)