Zagrebačka banka: Dionica s malim free floatom, ali velikom tržišnom kapitalizacijom
Zabinu dionicu investitori neće zanemariti čak i ako joj padne vrijednost. Zabine su dionice likvidne, a to će se dodatno popraviti nakon stock splita, koji bi trebao privući i male ulagače
Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]
Zagrebačka će banka ovoga tjedna objaviti rezultate poslovanja za prošlu godinu, ali jasno je da iznenađenja na bankarskom tržištu ne može biti, jer svoju čvrstu prvu poziciju ta banka drži godinama. Osim toga, njeni su preliminarni podaci već objavljeni - bruto dobit od 1,4 milijarde kuna, aktiva u visini 80 milijardi kuna, kojom zauzima gotovo četvrtinu bankarskog tržišta, osnovni kapitali od 10,4 milijarde te adekvatnost kapitala od visokih 17,88 posto. Štednja je u banci porasla šest posto, dok su krediti rasli u skladu s ograničenjem HNB-a, ali je banka učvrstila položaj u stambenom kreditiranju na 33-postotni udjel na tržištu.
Različito o vrijednosti dionice
Prema službenim podacima za devet prošlogodišnjih mjeseci ta je banka imala neto dobit od 849,7 milijuna kuna te aktivu na razini od 78,2 milijarde kuna. Takvi podaci sigurno zadovoljavaju investitore u njenu dionicu, koja je još uvijek najatraktivnija u usporedbi s ostalim bankarskim dionicama na tržištu. U usporedbi s njima, Zabina dionica ima i znatno atraktivniji povrat na kapital i imovinu. Tako je povrat na kapital (ROE) za devet mjeseci bio 9,69 posto, a prema nerevidiranim podacima za cijelu godinu porastao je na 12,48 posto. Prinos na aktivu (ROA) za devet mjeseci iznosi 1,39 posto, a prema procjenama za cijelu godinu je na razini 1,52 posto.
Za ulagače nisu zanemarivi niti bančini vrlo zadovoljavajući prihodi od provizija, naknada i kamata. U devet mjeseci bančini neto prihodi od kamata bili su 1,46 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini porast od 17 posto, dok su neto prihodi od provizija i naknada bili 580 milijuna kuna i imali porast u odnosu na isto razdoblje lani od čak 32,3 posto.
No, bez obzira na podatke o njenom poslovanju, nisu svi domaći ulagači složni u mišljenju da je Zabina dionica atraktivna. Primjerice, pojedini je investicijski fondovi prodaju jer smatraju da joj je cijena previsoka, a neki tražeći polazište u navedenim podacima smatraju njenu vrijednost na opravdanoj razini. Činjenica je, naime, da je omjer cijene i zarade Zabine dionice (P/E) na ne malih 30,58, prema podacima za devet mjeseci. Nadalje, u istom je razdoblju omjer tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) bio na 2,96.
Velik interes ulagača
Iako je free float Zabine dionice nizak, svega četiri posto, njena je tržišna kapitalizacija prošle godine bila najveća među dionicama na burzi, a prema visini ostvarenog prometa od 530 milijuna kuna zauzela je 11. poziciju, što dovoljno ukazuje na velik interes ulagača. I iako se Zabina dionica ne može požaliti na likvidnost, njeni vlasnici očito teže da bude i bolja te da privuče više malih ulagača, pa je zbog toga nedavno donesena odluka o stock splitu dionica. Tako će se redovne podijeliti u omjeru 1:19, a povlaštene 1:27, nakon čega će uslijediti i njihovo spajanje, pa će u konačnici Zaba imati oko 64 milijuna dionica.
Grupa Zaba *
• Zagrebačka banka
• Prva stambena štedionica
• ZB Invest
• Zagreb nekretnine •
UniCredit Zagrebačka banka Mostar
* glavne članice
Stock split učinio je svojedobno, primjerice, Adris, što je rezultiralo povećanjem vrijednosti i većim volumenom trgovanja njegove dionice. Pretvaranje povlaštenih dionica u redovne učinila je, pak, Slatinska banka. Namjera takvog poteza u nekim slučajevima može značiti manji utjecaj povlaštenih dionica na potencijalna spajanja s drugim bankama. Jer, primjerice, u slučaju posjedovanja 25 posto povlaštenih dionica svaka dokapitalizacija banke bez suglasnosti vlasnika povlaštenih dionica postaje upitna. No u Zabi to nije slučaj, jer je udjel povlaštenih dioničara neznatan.
Vodeći položaj ne može se ugroziti
Povijest Zabine dionice sigurno će pamtiti mnogo domaćih ulagača domaćeg tržišta kapitala, jer je uz Plivu bila vodeća po atraktivnosti u devedesetim godinama, kad je tržište bilo tek u povojima. Zagrebačka banka je prva domaća, ali i banka u svijetu koja je izdala GDR-ove denominirane u eurima 1998. godine. Na dodjeli Zlatne dionice prošle godine Zabina dionica proglašena je financijskom dionicom desetljeća. Vodeći položaj banke omogućio joj je da i prva na tržištu razvija nove proizvode i usluge, poput kartičnog, telefonskog i internetskog poslovanja. Banka je svojedobno ušla u partnerstvo s Allianzom, koji ima nešto manje od 12 posto udjela u banci, a od prošle godine surađuje s osiguravajućim društvom Cardif. Svoj položaj banka posebno ojačava 2002. godine kada postaje dio grupacije UniCredit. Nakon što je UniCredit preuzeo HVB grupaciju na međunarodnom tržištu, na domaćem je tržištu ove godine Zaba počela preuzimanje tvrtke CAIB, odnosno njihovo društvo za upravljanje fondovima i savjetodavni dio, čime je u Zabi dodatno ojačano investicijsko bankarstvo.
Jedini zadatak koji banka trenutačno ima svakako je održavanje vodećeg položaja na tržištu. S obzirom na veličinu i tradiciju koju ima, ta je pozicija gotovo sigurna. Zabin vodeći položaj nemoguće je ugroziti. Banka ima 23,22 posto udjela na tržištu prema veličini aktive, posluje s 1,2 milijuna klijenata, drži četvrtinu tržišnog udjela u kreditiranju i gotovo trećinu u depozitima. Zbog veličine, banka se i lakše nosi s mjerama HNB-a, za razliku od manjih banaka. No, barem tako kažu bankari, posljedice mjere nisu nikoga zaobišle, pa je i Zaba od kraja prošle godine počela povećavati aktivne kamate.
Proizvodi za građane i poduzetnike
A zbog poskupljenja zaduživanja izvan granica većina je banaka, pa tako i Zagrebačka, povećala kapital u zemlji. Zabina dokapitalizacija privatnom ponudom dionica u prošloj je godini bila najveća na tržištu, u vrijednosti od 3,55 milijardi kuna. S obzirom na veličinu povećanja kapitala, banka ove godine, sudeći prema najavama, ne planira ići u novu dokapitalizaciju, a što su neke druge banke poput Erste već najavile. Koji su planovi banke u ovoj godini ne otkriva se, ali poznato je da će širiti lepezu svojih proizvoda za građane i male poduzetnike te naglasak davati na investicijsko bankarstvo.
Banka je od svojih početaka vodeća u investicijskom bankarstvu u zemlji, pa je još 1996. godine bila suaranžer u IPO-u dionica Plive. Samostalno je aranžirala prvo izdanje obveznica HZZO-a, a sudjelovala je u gotovo svim izdanjima državnih obveznica. Aktivna je i u aranžerstvu, suaranžerstvu ili pokroviteljstvu izdanja dužničkih vrijednosnih papira domaćih tvrtki, u posljednje je vrijeme aktivna i na tržištu vlasničkoga kapitala, a njene savjetodavne usluge spajanja i preuzimanja koristili su, primjerice, Barr kod akvizicije Plive i Lactalis prilikom preuzimanja većinskog udjela u Dukatu.
UniCredit tuži Hrvatsku Strasbourgu
U poslovanju ne zaostaje ni cijela grupa Zagrebačke banke. Tako, primjerice, ZB invest drži 28 posto tržišnog udjela. Prema podacima od prošlogodišnjeg rujna, gotovo 40 posto tržišnog udjela ima AZ obvezni mirovinski fond, a 48 posto dobrovoljni mirovinski fondovi. U prošloj su godini AZ mirovinski fondovi premašili iznos od milijardu eura, a sedam otvorenih investicijskih fondova završili su godinu s imovinom vrijednom 9,24 milijarde kuna. Prva stambena štedionica pokriva oko 32 posto tržišta.
Jedan od događaja koji bi mogao utjecati na cijenu Zabine dionice u budućnosti je završetak spora vezanog uz tvrtku Tekstil. To je pitanje ovih dana, naime, opet aktualizirano, jer talijanski UniCredit tuži hrvatsku državu na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Razlog je skidanje s računa banke 168 milijuna kuna prije pet godina usmjerene sada već pokojnom Andriji Kovačeviću u ime tvrtke Tekstil. Ta priča seže još u 1986. godinu kada je tvrtka Tekstil postala dioničar Zabe s uloženih 1.100 kuna. No, novac uzet iz Zabe nije došao u Tekstil, jer je ta tvrtka brisana još 1994. iz sudskog registra, nego u Kovačevićevu novu tvrtku Retag. Tada je i pokrenuta istraga, ali i prekinuta jer je Kovačević preminuo, a više od polovine vrijednosti isplaćenog novca pripalo je jednom od nasljednika - Blažu Petroviću. Kako god bilo, Zabinu dionicu investitori sigurno neće zanemariti, čak i ako joj padne vrijednost zbog, prema mišljenju nekih ulagača, njene precijenjenosti. Zabine dionice su ipak likvidne, a to će se dodatno popraviti nakon stock splita.