Zagrebačka banka ne vidi prostora za labaviju monetarnu politiku

Zagrebačka banka korigirala je svoju prognozu za gospodarski rast ove godine sa 0,2 posto na nulu. U kvartalnoj makroekonomskoj analizi koju potpisuje glavni ekonomist Zabe, Goran Šaravanja, za 2012. prognozira se pad gospodarske aktivnosti od 0,5 posto.

- Taj relativno mali pad gospodarske aktivnosti dobrim je dijelom vezan uz očekivanja da eurozona neće ući u recesiju dogodine već samo zabilježiti usporavanje rasta sa 1,6 posto ove godine na 0,8 posto u 2012. Domaći faktori koji oblikuju ovu prognozu su očekivanje restriktivnije fiskalne politike u uvjetima gdje nema prostora za vođenje labavije monetarne politike kao i relativno slaba kreditna aktivnost - rekao je Šaravanja.

Dodao je kako je najveći rizik za Zabinu prognozu visina zaduživanja javnog sektora – u uvjetima ograničenog pristupa inozemnim izvorima financiranja, rizik istiskivanja privatnog sektora je veći što je potreba javnog sektora za financiranjem veća. Šaravanja pojašnjava kako ne bi bilo iznenađenje da tekući račun platne bilance u 2012. završi u suficitu. Naime, smanji li se uvoz malo više u odnosu na njegova očekivanja, taj bi se scenarij lako mogao ostvariti.

- Iako očekujemo povećanje stranih direktnih ulaganja u 2012. na 1,2 milijardi eura, činjenica da će otplata vanjskog duga iduće godine iznositi približno 18 milijardi eura upućuje na nastavak deprecijacijskih pritisaka na kunu. Očekujemo stabilni tečaj u 2012., ali istovremeno ne vidimo prostora za labaviju monetarnu politiku – dapače, izvjesnije je zaoštravanje - rekao je Šaravanja.

Očekuju da će nova Vlada voditi restriktivniju fiskalnu politiku, pa ostaju pri prognozi smanjenja proračunskog deficita sa 6 posto BDP-a ove godine na 5 posto u 2012., iako se još čeka donošenje proračun za 2012. i konkretni reformski potezi. Za proračunski deficit i financijske obveze koje dospijevaju, Šaravanja prognozira potrebu za financiranje konsolidirane opće države od 3 milijarde eura dogodine te dodaje kako je jedan neosporni plus za Hrvatsku činjenica da do travnja 2014. ne dospijeva niti jedna inozemna obveznica države.

- Kao što smo više puta isticali kombinacija vjerodostojnog plana za generiranje primarnog suficita tijekom ovog mandata, ubrzanje strukturnih reformi i veća otvorenost prema privatnim investicijama ključne su za održavanje investicijskoj kreditnog rejtinga- zaključio je Šaravanja.