Zagrebačka burza: niska likvidnost zbog godišnjih odmora

Vrhunac sezone ljetnih godišnjih odmora rezultirao je prošloga tjedna na Zagrebačkoj burzi vrlo niskom likvidnošću, a zbog odsutnosti ulagača uglavnom su nezapaženo prolazila solidna poslovna izvješća kompanija.

Crobex indeks zaključio je tjedan na 3.638 bodova, što je 0,01 posto više nego tjedan dana ranije. Redovni promet dionicama iznosio je 173,64 milijuna kuna.

Najlikvidnija je ponovno bila dionica Ine, u očekivanju novih vijesti vezanih uz daljnju privatizaciju domaće naftne kompanije. Njome je ostvaren promet od gotovo 51 milijun kuna i rast cijene za 1,68 posto, na 2.954 kune. Po prometu je slijedi dionica T-HT-a s 19,8 milijuna kuna i padom cijene za 0,35 posto, na 283 kune.

"Tijekom idućega tjedna, skraćenog zbog praznika, a također i udarnog turističkog zbog brojnih godišnjih odmora, možemo očekivati prilično nisku likvidnost na tržištu, s naglaskom i nadalje na objavi financijskih izvješća", ocjenjuje Maja Barać, analitičarka u Odjelu za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Za četvrtak je najavljena objava poslovnog izvješća T-HT-a.

"To izvješće ne bi trebalo donijeti većih iznenađenja. Očekuje se da pokaže rast prihoda T-HT-a od mobilne telefonije i internet usluga, ali i daljnji pad prihoda u fiksnoj telefoniji", ocjenjuje Barać.

Među likvidnijim izdanjima prošloga tjedna bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, s prometom od 5,3 milijuna kuna i rastom cijene za 2,76 posto, na 2.127 kuna. Ericsson Nikola Tesla objavio je 24,8 posto višu operativnu dobit, u visini od otprilike 77 milijuna kuna, te dosta zavidan, 13,4-postotni godišnji rast prihoda, kaže Barać.

"Posljedično na snažan polugodišnji rast prihoda, u 2008. možemo očekivati da bi ta kompanija mogla ostvariti oko 1,9 milijardi kuna prihoda", tumači Barać. Pozitivna vijest iz poslovnog izvješća također je i oporavak bruto profitne marže za 50 baznih bodova, na 18,3 posto, no njezin je oporavak teško održiv u 2008. ponajviše uslijed promjena u proizvodnom miksu kompanije, te jakih konkurentskih pritisaka na njezinim inozemnim tržištima, ocjenjuje Barać.

"Tom dionicom trenutno se trguje pri procijenjenom prihodnom i EV/EBITDA multiplikatoru od 1,4 puta, odnosno 12,6 puta, dok se prosjek grupe srodnih kompanija kreće na nešto višim razinama, od 1,5 puta, odnosno 13,4 puta", kaže Barać.

I kutinska Petrokemija prošloga je tjedna objavila prilično snažne poslovne rezultate za prvu polovinu godine. "Ostvarila je vrlo visok skok neto dobiti, i to ponajviše zahvaljujući šest puta višoj operativnoj dobiti. Međutim, treba naglasiti kako je skok operativne dobiti ponajviše odraz promjena na zalihama, dok su operativni rashodi kompanije rasli po stopi od 38 posto, što je nešto brža stopa od 37,2-postotnog rasta prihoda kompanije", napominje Barać. Tom dionicom ostvareno je prošloga tjedna 10,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 10,43 posto na 259,5 kuna.

Nešto više trgovalo se i dionicom Dom Holdinga, kojom je u blok transakciji protrgovano 13,3 milijuna kuna po cijeni od 95 kuna. Veći promet ostvaren je i dionicom AD Plastike, u visini od 5,3 milijuna kuna, uz rast cijene za 11,8 posto, na 123 kune. Uprave obiju kompanija objavile su potkraj tjedna da su kupovale vlastite dionice za trezor.

Nezahvalno je procjenjivati situaciju idućega tjedna na tržištu u uvjetima kada niti dobra vijest poput, primjerice, objave Instituta građevinarstva Hrvatske da će uskoro uvrstiti dionicu u najvišu burzovnu kotaciju, ne potakne veći promet tim izdanjem, smatra Kristina Džakula, brokerica u karlovačkoj brokerskoj tvrtki EA Sistem. Dodaje i kako su, primjerice, domaće banke izvijestile o izvrsnim poslovnim rezultatima u prvom polugodištu, no unatoč tome cijene njihovih dionica uglavnom su u minusu uslijed niske likvidnosti na burzi. Džakula ocjenjuje da se ulagači i nadalje susprežu od značajnijih trgovinskih akcija.

"Lani se više od 9,5 milijardi kuna svježeg kapitala slilo u investicijske fondove, a u prvoj polovini ove godine povučeno je iz njih gotovo sedam milijardi kuna. No, povećana je štednja građana, što ukazuje da ulagači drže novac u bankama dok se ne stabilizira situacija na burzi", ističe Džakula. (Hina)