Zagrebačka burza postala pravi raj za špekulante

Nakon oštre korekcije cijena dionica tjedan dana prije, u kojoj je Crobex izgubio oko četvrtine svoje vrijednosti, na Zagrebačkoj je burzi prošloga tjedna uslijedilo jedno od dosad najburnijih razdoblja.

Uz nepredvidljivu i brzu izmjenu euforičnih i depresivnih faza na tržištu, zbog kojih su cijene dionica naglo rasle, pa padale, pri čemu je dnevno i više od 40-ak dionica bilo ponekad u pozitivnoj, a ponekad u negativnoj blokadi, Crobex indeks uspio je prošli tjedan zaključiti s dobitkom od 14,59 posto, dosegnuvši 2.531 bod.

"Uz veliku volatilnost koja je obilježila prošlotjedno trgovanje na domaćem tržištu, Crobex indeks zaključio je tjedan ispod razine od 2.600 bodova. Tehnička slika ukazuje, pak, kako je ključna razina podrške smještena pri 23,6-postotnom 'retracementu' rastućeg trenda u razdoblju od 2002. do 2007. godine, koji se nalazi na 2.042 boda", kaže Goran Nimac, analitičar u Odjelu za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria grupe.

Redovni promet dionicama dosegnuo je prošloga tjedna 568,4 milijuna kuna, što je gotovo 100 milijuna kuna više nego tjedan dana ranije. Gotovo petina prometa ostvarena je dionicom T-HT-a. Cijena joj je oscilirala u rasponu od 227 do 264 kune, a tjedan je zaključila ja 245 kune, što je 12,38 posto više nego tjedan dana ranije. Znatan promet, 98 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom Atlantske plovidbe. Cijena joj je varirala od 1.190 do 1.598 kuna. Tjedan je zaključila na 1.190 kuna, što predstavlja tjedni rast od 5,31 posto.

Značajan promet ostvaren je i dionicom Ericssona Nikole Tesle. Uz promet od 38,5 milijuna kuna, cijena joj je porasla 5,67 posto, na 1.490 kuna.  "Iz fundamentalne perspektive očekujemo otprilike 5-postotni rast prihoda te kompanije u 2008. godini, uz nastavak pritisaka na bruto profitnu maržu, posljedično akviziciji novih klijenata. No, usmjeravanje proizvodnog miksa ka poslovima s višim maržama, poput sistemskih integracija te usluga nadzora i upravljanja, trebalo bi stabilizirati bruto profitnu maržu kompanije u srednjem roku", ističe Nimac.

Dionicom Ine, pak, trgovina je znatno smanjena nakon prodaje dionica MOL-u. Njome je prošloga tjedna ostvareno 29 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 13 posto, na 2.430 kuna. U petak je MOL na račune malih ulagača, mirovinskih i investicijskih fondova isplatio 6,2 milijarde kuna na ime Ininih dionica koje su prodane u sklopu njegove javne ponude.

Protekloga tjedna intenzivirana je bila i trgovina dionicom Podravke. S ostvarenih 15,5 milijuna kuna, cijena joj je ostala nepromijenjena, na 295 kuna. "Ta dionica našla se u većem fokusu ulagača uslijed najave menadžmenta kako kompanija planira tekuću godinu završiti s višestrukim rastom operativne dobiti. Iz fundamentalne perspektive, držimo da je proces restrukturiranja kompanije s ciljem smanjenja troškova zaposlenika ključan za poboljšanje operativne profitabilnosti Podravke, s obzirom na još uvijek visok udjel troškova zaposlenika u ukupnim troškovima u odnosu na srodne kompanije", kaže Nimac.

I dok se globalna financijska kriza postupno smiruje, a vlade i središnje banke diljem svijeta odlučno poduzimaju akcije na spašavanju posrnulih banaka i obnovi povjerenja među njima kako bi ponovno profunkcioniralo kreditno tržište, sve je više naznaka da zapadni svijet klizi u recesiju.  Financijska je kriza hrvatsko gospodarstvo zaobišla, a kakav će utjecaj imati pad SAD-a i zapadne Europe u recesiju ostaje za vidjeti. Zasad većina ekonomista procjenjuje da će gospodarski rast iduće godine usporiti na najviše tri posto. A izuzetno velika nestalnost zadnjih dana na Zagrebačkoj burzi bila je, kažu analitičari, pravi raj za špekulante. No, idućeg bi se tjedna mogla ponešto smanjiti.

"Idućih dana očekujemo smanjivanje volatilnosti na tržištu, zbog nešto stabilnije situacije s likvidnošću otvorenih investicijskih fondova te zbog priljeva novca od prodaje dionica Ine, od kojeg će se jedan dio preliti natrag na burzu. To je kupovna snaga koja u ovome trenutku vjerojatno neće srljati u dizanje cijena dionica, ali će utjecati na njihovu stabilizaciju, a sentiment na burzi učiniti blago pozitivnim", kaže Tihomir Antunović, investicijski savjetnik u Agram brokerima.  Kako dodaje, smanjena količina i vrijednost dionica koju u svojim portfeljima drže otvoreni dionički i mješoviti investicijski fondovi, a koja je gotovo 80 posto manja nego u ovo doba lani, ali i činjenica da su fondovi uspjeli na stranim burzama, posebice u Srbiji, naći toliko potrebnu likvidnost iako na dosta nižim cjenovnim razinama, upućuju na to da smo pri dnu tržišta.

"Domaći otvoreni investicijski fondovi uspjeli su likvidirati određene pozicije i na srbijanskome tržištu, čime su uspjeli prikupiti određenu likvidnost. Pretpostavljam da je zbog toga intenzivni pritisak na prodaju pri kraju, te da u idućim danima neće biti agresivnih prodaja od strane investicijskih fondova na domaćem tržištu", kaže Antunović. Smatra kako će ulogu glavnih aktera na tržištu odsad pa nadalje preuzeti obvezni mirovinski fondovi, te mali ulagači, koji će vjerojatno dio novca od dionica Ine ponovno uložiti u dionice.
"Određeni broj klijenata svjestan je da su cijene dionica pojedinih kompanija sada uistinu atraktivne i oni se odlučuju na kupnju u ovim trenutcima", zaključuje Antunović. (H)