Zagrebačka i Raiffeisen banka najviše bi mogle osjetiti 'pomorski udar'

Visoka porezna davanja na prihode pomoraca u visini od 45 posto natjeralo ih je da pokrenu akciju povlačenja novca iz hrvatskih banaka, što bi u najlošijoj varijanti značilo da bi iz Hrvatske otišlo put inozemstva 400 milijuna eura. Kako sada stvari stoje, pomorci se ne šale te bi se stvarno moglo dogoditi da dobar dio od 30 tisuća hrvatskih pomoraca povuče svoj novac.

Ova inicijativa krenula je oko 20. siječnja na portalu kojeg je osnovao pomorski strojar Adrijan Šuša i za sada pomorci podignuti novac pretežno drže 'u čarapama'. Banke koje bi najviše mogle osjetiti pomorski udar su Zagrebačka banka i Raiffeisen banka, kaže Šuša, jer iako ih ima i u drugim bankama, u njima pomorci drže najviše novca. On je sa svojom suprugom među prvima podigao novac i sad razmišljaju gdje će ga prebaciti.- Gledamo ili da ga prebacimo u strane banke ili da otvorimo off shore račune. Čak nam se isplati otići kupiti nekretninu u drugoj zemlji da bi smo bili rezidenti - kaže Šuša.

Kako sada stvari stoje, najbliže su talijanske i austrijske banke., a par ljudi već je otvorilo off shore račune.Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro rekao je da je problem u tome što je Ministarstvo financija dugo vremena hrvatske pomorce držalo van zakonskog sustava, a onda je prvi način da ih uvedu u sustav bio da se udari po njihovom džepu. S druge strane, država nije na adekvatan način osigurala zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao ni školovanje.- Do 2008. nameti za doprinose bili su određivani prema stručnoj spremi, umjesto prema primanjima. I dogodilo se to da je tek školovani pomorac s VSS-om koji se prvi put zaposlio, plaćao doprinose koji su bili i do 2,5 puta veći od njegove plaće kao početnika - kaže Brazzoduro.

Pored toga, niti Hrvatski zavod za zapošljavanje nije se iskazao u posredovanju zapošljavanja pomoraca. Primjerice  2007. godine, tvrdi Brazzoduro, HZZ je posredovao u zapošljavanju ni manje ni više nego samo jednog pomorca. To je bilo u Rijeci.Onda je sa 1. siječnjom 2008. godine stupio na snagu novi Zakon u kojem se reguliralo plaćanje poreza. Ministarstvo financija trebalo je u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik u kom će se odrediti način na koji će pomorac regulirati dokumentaciju za porezne olakšice. S obzirom da je u Hrvatskoj zakonski riješeno ako zaposlenik više od 183 dana u godini boravi izvan Hrvatske, nije dužan plaćati porez, upravo je novim Pravilnikom za pomorce postao problem kako namiriti tih 183 dana.Pravilnikom koje je trebalo izraditi Ministarstvo financija do srpnja prošle godine postavljene su velike prepreke. Prije svega, Pravilnik je donesen tek 17. prosinca na osnovu kojeg su pomorci retroaktivno trebali uplatiti porez, što je, smatraju u Sindikatu, protuustavno. Dalje, to je za posljedicu imalo da nisu stigli na vrijeme prikupiti dokumentaciju za porezne olakšice, tako da će mnogi morati platiti više poreza nego da su imali vremena prikupiti dokumentaciju.

- Ali nije samo to problem. Šuker je donio Pravilnik, a da o ovom problemu nema pojma. Zapravo smeta što pri izradi Pravilnika nije pitao struku, a to znam jer me nitko iz Ministarstva nije zvao - kaže Brazzoduro.Naime, Ministarstvo u dane provedene na poslu nije uračunalo put do radnog mjesta, kao ni dane bolovanja. Prihvatilo je da se u dane provedene na poslu prizna samo 15 dana provedenih na školovanju. Ipak i pored priznatog tako ograničenog vremena školovanja Ministarstvo je odredilo da se ono priznaje samo pomorcima koji već imaju ugovor o radu, a stvar je u tome da mnoge tvrtke prije potpisivanja ugovora od pomoraca traže da prođu specijalističku izobrazbu.- Ovdje se ne radi o tome želimo li mi plaćati porez u Hrvatskoj. Dapače, samo moramo biti ravnpopravni sa ostalima.

Radimo jako puno vremena, prosječno zarađujemo godišnje oko 50 tisuća eura i ispada da bismo zbog toga morali platiti oko 20 tisuća eura poreza. Ne bude li se uskladio Pravilnik, masovno će pomorci povlačiti novac iz hrvatskih banaka, pa neka od 400 milijuna eura povuku 100 milijuna, to će za hrvatske financijske tokove biti težak udarac - kaže Šuša.Što o primjedbama na Pravilnik misle u Ministarstvu financija, nismo uspjeli za sada saznati, a ni banke se nisu izjasnile o mogućem povlačenju novaca. (Edis Felić)