Zajedno na inotržište

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske zbornice Slovenije danas je na Zagrebačkom velesajmu održan okrugli stol na temu 'Hrvatska i Slovenija - gospodarski partneri'. Cilj poslovnog susreta bio je razmotriti mogućnosti unapređenja gospodarskih odnosa dviju zemalja

Od 1993. do 2006. Hrvatska je u Sloveniju uložila 73,4 milijuna eura, što je 3,8 posto ukupnih investicija u inozemstvo. Prema strukturi investicija najveći se dio odnosi na proizvodnju celuloze, papira i proizvoda od papira, a slijedi proizvodnja koksa, naftnih derivata te proizvodnja nafte i pića. Prema neslužbenim podacima u Sloveniji posluje 30-ak hrvatskih tvrtki preko svojih tvrtki ili podružnica. U istom razdoblju Slovenci su investirali u Hrvatsku 520,7 milijuna eura ili četiri posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku. Najviše se ulagalo u trgovinu na malo i na veliko, proizvodnju hrane i pića, prateće djelatnosti u prijevozu i hotelijerski sektor.

Nadan Vidošević je rekao da je ova godina generalno dobra za Hrvatsku, uređene su središnje financije, ostvarena je visoka stopa rasta i smanjena nezaposlenost. Ipak, upozorio je da se mora napraviti radikalan zaokret prema izvozu i inozemnim ulaganjima i da bi Slovenija mogla biti važan partner u tome. Pohvalio je Slovence napomenuvši da su pet puta uspjeli devalvirati tolar i tako olakšali izvoz, što Hrvatska nije mogla. Zdenko Pavček, predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije, rekao je da je Hrvatska vodeća zemlja kad je riječ o slovenskim ulaganjima i jedan od vodećih vanjskotrgovinskih partnera. Kako je rekao, u Hrvatsku se ulaže zbog blizine, očekuje se njezin ulazak u EU, dinamika razvoja prilično je jaka, a postignuta je i politička stabilnost. Sudionici skupa naveli su i probleme s kojima se susreću ulagači.

- Ondje gdje su gospodarski subjekti privatizirani, pojavljuju se sasvim drugi problemi u suradnji, tipični za gospodarstvo. Ali  rješavaju se. Drukčije je s tvrtkama u državnom vlasništvu. Ondje iskrasavaju drugi problemi koji se prelamaju na odnosu dviju država - rekao je Pavček.Probleme s korupcijom, birokracijom, sudstvom, javnim natječajima i neriješenim zemljišnim knjigama Slovenci su naveli kao najveće zapreke većem ulaganju u Hrvatsku.
- Svjesni smo da su to problemi s kojima se suočavamo, ali moram reći da se takvi problemi javljaju i u Austriji i drugim zapadnim zemljama, pa i u Sloveniji. Doduše, istina je da su ondje manje istaknuti - rekao je Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

Predložio je da se potencijalni investitori obrate Agenciji, a ne lokalnim čelnicima koji katkad koče ulaganja zbog svojih privatnih interesa.Marko Vojković, predsjednik Uprave Adriatica.neta, istaknuo je da je i hrvatsko i slovensko tržište malo i da može biti samo polazna točka za osvajanje regionalnog tržišta. Tu se postavilo pitanje znači li to suradnju za trećega, na što su se sudionici složili da postoje dva tržišta - tržište EU i bivše Jugoslavije - i da tu nema koristi za trećega.Roman Glaser, predsjednik Uprave Perutnine, rekao je da je problem i u tome što se previše razmišlja lokalno i regionalno.

- Nemamo brend, nemamo financijsku moć i moramo ujediniti znanje i financije da bismo nastupili na tržištu EU. Nema tog trgovca koji će odbiti brend samo zato što je iz druge zemlje i zato moramo zajedno djelovati, stvoriti zajednički brend – rekao je Glaser. Da više surađujemo zajedno i da snažnije otvorimo tržišta jedni drugima, bili bismo veći i lakše prodirali na inozemna tržišta, zaključak je današnjega skupa hrvatskih i slovenskih gospodarstvenika na kojem se dosta govorilo i o mnogim pojedinačnim primjerima suradnje, ali i problema. (Edis Felić)