Zapadnom Balkanu dostupan još jedan oblik europskog financiranja

U sklopu Konferencije o zapadnom Balkanu, koju organizira švedsko predsjedništvo Europske unije, potpisan je 'Okvir o investiranju na zapadnom Balkanu' (WBIF). Riječ je o novom instrumentu za financiranje, prije svega infrastrukturnih, projekata na području zapadnog Balkana, a koncipiran je kao svojevrsno javno - privatno partnerstvo između Europske komisije i nekoliko međunarodnih financijskih institucija.

Svečanom potpisivanju nazočili su Carl Bildt, švedski ministar vanjskih poslova, Olli Rehn, povjerenik za proširenje, Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke, Varel Freeman, prvi potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj te Raphael Alomar, guverner Razvojne banke Vijeća Europe.

Imajući u vidu efekte globalne krize na regiju, kao i njen načelni gospodarski potencijal, Europska je unija u suradnji s navedenim bankama razradila novi program financiranja usmjeren na izgradnju infrastrukture, povećanje izravnih stranih ulaganja te jačanje administrativnih kapaciteta zemalja zapadnog Balkana. Dva cilja Okvira su grupiranje subvencija, zajmova i ekspertize u svrhu financiranja prioritetnih investicijskih projekata te jačanje koherentnosti i sinergije potpore donora kako bi se poboljšao pozitivni učinak i vidljivost tih prioriteta u zemljama korisnicama.

Sa svoje strane Komisija na raspolaganju ima oko 100 milijuna eura, dok će tri europske banke ravnopravnim sudjelovanjem osigurati ukupno 30 milijuna eura Združenom fondu za zapadni Balkan, no Okvir nije zamišljen kao zatvoreni sustav, što znači da će i zemlje članice Unije (Švedska se već obvezala na dva milijuna), kao i druge banke, sudjelovati u financiranju projekata. Grupa financijera projekata bit će jedno od dva ključna tijela, koje će procijenjivati i nadzirati zahtjeve te ih prosljeđivati na odobrenje Odboru za usmjeravanje.

U posljednjih dvije godine odobreni zajmovi i subvencije regiji iznosili su oko 3 milijarde eura, od kojih su najviše koristi izvukle Srbija i Hrvatska, 29 odnosno 24 posto, a novci su najčešće usmjeravani prema prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. Projekti se biraju prema potrebama regije ili zemlje i u skladu s prioritetima EU, prije svega na području ekologije, prometne infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, ali mogu uključivati i malo i srednjem poduzetništvu te financijski sektor.

Nakon potpisivanja Bildt je naglasio posvećenost Švedske i Unije daljnjem proširenju, čemu pridonosi i ovaj projekt koji se pripremao godinu dana, te pozvao zemlje korisnice da koriste ovaj instrument, dok je Rehn dodao kako je infrastruktura preudvjet socio-ekonomskog razvoja i nazvao ovo velikim dostignućem, pogotovo imajući u vidu globalnu krizu.   (Vanja Figenwald)