Zaposlene i tijekom rodiljnog dopusta

Nitko ne mora koristiti rodiljni dopust osim obveznog rodiljnog dopusta do 42 dana djetetove starosti. Ovisno o obiteljskim, socijalnim i brojnim drugim okolnostima, roditelj sâm odlučuje o korištenju ili nekorištenju tog prava. No posljedica njegove zloporabe može imati biti i gubitak novčane naknade

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Pravo na rodiljni dopust jest ono koje se prema posebnim zakonima priznaje radnicama u radnom odnosu, obrtnicama, ali i nezaposlenim majkama. Rodiljni dopust može trajati do godinu dana, a za rođenje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta čak do tri godine djetetove starosti. Vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, odnosno vrijeme ostvarivanja prava na novčanu naknadu, priznaje se u mirovinski staž osiguranice. Sva se ta prava financiraju na teret ustanova socijalnog osiguranja, odnosno na teret državnog proračuna i u funkciji su državne pronatalitetne politike.
Novčana prava prema osnovi korištenja rodiljnog dopusta ostvaruju se preko Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznos novčane naknade uređen je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o izvršavanju državnog proračuna koji se donosi za svaku proračunsku godinu. Iako je tehnika realizacije prava na novčanu naknadu vezana uz propise koji uređuju prava iz zdravstvenog osiguranja, to ne znači da je rodiljni dopust u svim obilježjima izjednačen s bolovanjem.

Prema čl. 66. Zakona o radu majka je dužna koristiti rodiljni dopust 28 odnosno 45 dana prije očekivana datuma porođaja i do 42 dana nakon rođenja djeteta. Ostatak prava na obvezni rodiljni dopust, koji traje do šest mjeseci starosti djeteta, odnosno prava na dodatni rodiljni dopust, koji traje do godinu dana, a za propisane slučajeve do tri godine starosti djeteta, može pod istim uvjetima koristiti djetetov otac. Već ta mogućnost da roditelji izaberu koji će od njih koristiti pravo na rodiljni dopust pokazuje da nije riječ o spriječenosti za rad (što je primarno obilježje bolesti), nego o namjenskom dopustu.

Rad za vrijeme rodiljnoga

Zaoštreni odnosi na tržištu rada, promjene u poslovanju poslovnih subjekata, nužnost stalnog obrazovanja i drugi razlozi sve češće mlade majke dovode u položaj da i u vrijeme korištenja rodiljnog dopusta ostaju povezane s poslovima vezanima uz svoje radno mjesto. Što je osoba obrazovanija, to je i njezina potreba da i za vrijeme rodiljnog dopusta ostane posvezana sa strukom veća. U praksi, pak, još je češće motivirana potrebom za dodatnom zaradom.
Zbog tih se motiva sve češće postavljaju pitanja o mogućnosti povremenoga radnog angažiranja i za vrijeme rodiljnog dopusta. Može li majka koja koristi rodiljni dopust iznimno otići na služeni put da bi prisustvovala savjetovanju koje joj je važno za napredak u struci? Može li sudjelovati na poslovnim sastancima na kojima se planira strategija poslovanja za buduće razdoblje, dakle za razdoblje kad se vrati na posao? Je li korisnici prava na rodiljni dopusta dopušteno obaviti posao koji ima obilježje isporuke djela a da ne izgubi pravo na novčanu naknadu? Na ta pitanja nije moguće jednostavno odgovoriti 'da' ili 'ne'.

Pravo na rodiljni dopust je posebno, namjensko pravo u funkciji njege i skrbi o djetetu. Nitko ne mora koristiti rodiljni dopust osim obveznog rodiljnog dopusta do 42 dana djetetove starosti. Ovisno o obiteljskim, socijalnim i brojnim drugim okolnostima, roditelj sâm odlučuje o korištenju ili nekorištenju toga prava. Stalno treba imati na umu i podatak da se pravo financira na teret poreznih obveznika, odnosno obveznika plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, što pojačava naglasak o nužnosti namjenskoga korištenja prava. Ako je osoba zainteresirana za rad, ne mora koristiti rodiljni dopust. I propisi o zdravstvenom osiguranju sadrže odredbe koje uređuju uvjete pod kojima osiguranik može izgubiti pravo na naknadu plaće. Među ostalim, osiguranik nema pravo na naknadu ako namjerno sprječava ozdravljenje (u slučaju rodiljnog dopusta ako zlorabi pravo) i ako za vrijeme korištenja toga prava radi. Ta ograničenja u ostvarivanju prava na naknadu plaće imaju punog opravdanja u slučaju bolovanja radnika, ali postaju upitna kad ih primijenimo na naknadu za rodiljni dopust.

Zarada na dopustu

Propisi koji uređuju pravo na rodiljni dopust majki koje obavljaju samostalnu djelatnost osobnim radom (obrtnice, osobe koje obavljaju djelatnost profesionalnih zanimanja) čak uvjetuju pravo na novčanu naknadu ili privremenom obustavom obavljanja djelatnosti ili zapošljavanjem osobe najmanje iste stručne spreme koju ima obrtnica, odnosno rodilja koja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost. Da bi primala novčanu naknadu, obrtnica mora ili privremeno zatvoriti obrt ili u obrtu zaposliti bar jednu osobu. To su bili argumenti u prilog tvrdnji da osoba koja koristi rodiljni dopust ne smije za to vrijeme raditi. S druge strane, treba podsjetiti na to da rodiljni dopust nije bolovanje. Rođenjem djeteta radnica nije privremeno izgubila radnu sposobnost, nego samo ima potrebu veći dio vremena (nego što bi to bilo moguće da radi) provoditi njegujući dijete. Stoga rodiljni dopust ne može biti zapreka da osoba, ako joj to okolnosti omogućuju, i za vrijeme rodiljnog dopusta otputuje na službeni put ili obavi neki posao. Dakako, poslodavac ne može radnici naložiti obvezu izvršavanja takva posla. Ali, ako postoji obostrana volja i ako nije riječ svakodnevnom obavljanju poslova, nego o iznimci, mislim da nije zlorabljeno pravo na rodiljni dopust. To posebno vrijedi ako je riječ o poslu koji rodilja može obaviti kod kuće, uz minimalan izostanak iz doma.

To da rodilja ostvaruje naknadu za rodiljni dopust nije zapreka da u istom razdoblju ostvari i neke oblike oporeziva dohotka. Može, primjerice, primati naknadu za autorska djela ili ostvarivati primitke od drugog dohotka. Ako poslodavac isplaćuje radnici primitak od drugog dohotka, on se oporezuje kao plaća iz radnog odnosa. Nema zakonske zapreke da radnica koja od HZZO-a prima naknadu za rodiljni dopust za isto razdoblje kod poslodavca ostvari primitak koji se oporezuje kao plaća. U evidencijama koje prate isplatu plaće za te su slučajeve propisane kombinacije šifara na obrascu R-Sm (podaci o naknadi za rodiljni dopust iskazuju se šifrom osnove obračuna 51 ili 52, a podaci o plaći isplaćenoj za isti mjesec šifrom osnove obračuna 17). Isto tako, nijedan propis nije povrijeđen ako rodilja u razdoblju korištenja prava na rodiljni dopust od nekog drugog isplatitelja ostvari primitak od drugog dohotka ili od autorskih naknada. Dakle, osobe kojima je zakonodavac omogućio korištenje prava na rodiljni dopust moraju to pravo koristiti ispunjavajući svrhu zbog koje im je ono omogućeno. Posljedica zloporabe tog prava može biti gubitak prava i novčane naknade, o čemu odlučuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u upravnom postupku.