Zaposleni u fondove mjesečno ulažu pola svoje plaće

Tijekom proteklih godinu dana u Hrvatskoj je niknulo deset novih otvorenih investicijskih fondova, tako da ih je sada ukupno 63. Imovina tih fondova u istom je razdoblju gotovo udvostručena, odnosno popela se na 22,5 milijardi kuna

Više od rasta fondova brojne male i velike ulagače, čini se, privlače iznimno visoki prinosi, koji se od početka rada fondova kreću od 50 do više od 90 posto. Jednako tako privlače ih i očekivanja da će ta industrija i nastaviti rasti. Oni koji vode fondove, pak, još su prije pola godine isticali da je teško očekivati prijašnje stope rasta fondova i prinosa, ali ih je tržište već na početku ove godine demantiralo. Naime, u prva se tri ovogodišnja mjeseca imovina otvorenih investicijskih fondova povećala čak 6,2 milijarde kuna ili 40-ak posto, uz i do 30-postotni prinos.

Tko i koliko ulaže u naše investicijske fondove, teško je precizno odgovoriti. Nešto više svjetla na to donekle baca i podatak kako se u samo jednom mjesecu, u ožujku ove godine,  broj domaćih ulagača (fizičkih osoba) u fondove, što ih registrira Središnja depozitna agencija, uvećao za otprilike 1.200, dosegnuvši brojku od gotovo 550.000. Još impresivnije djeluje podatak da se imovina otvorenih investicijskih fondova u samo mjesec dana vrijednosno 'podebljala' za gotovo 2,9 milijardi kuna.

Drugim riječima, iz tih podataka proizlazi da je svaki zaposleni Hrvat  tijekom ožujka u fondove prosječno uložio oko 2.430 kuna, odnosno najmanje pola svoje plaće. Analitičari ističu da se naši građani, ali sve više i strani investitori, i to bez obzira na rizike, sve više okreću dioničkim fondovima, većinom i zato što im oni donose i najviše prinose. O povećanju njihove popularnosti govori i to da im je udjel povećan na 40 posto, odnosno na gotovo devet milijardi kuna ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova. Nasuprot tomu, udio novčanih fondova pao je na 17 posto, dok su mješoviti fondovi više-manje zadržali svoj 39-postotni udjel.

Najvećom imovinom, od gotovo 6,1 milijardu kuna, i dalje upravlja ZB Invest, a slijede ga PBZ Invest,RBA Invest, Erste Invest i HPB Invest. Da bi fondovi sebi, a još više svojim  klijentima-ulagačima osigurali (i) što veće prinose, ali i izbjegli rizik domaćeg tržišta, mnogi fondovi sve više novca plasiraju  na tržišta regije, Srednje i Istočne Europe, prije svega na tržište Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Prema najnovijim Hanfinim neslužbenim podacima naši su investicijski fondovi, i to pretežno u inodionice, dosad uložili oko 4,8 milijardi kuna.

Neki se, pak, fond-menadžeri vode i drugačijom logikom. Hrvoje Fajdetić, fond-menadžer RBA Investa, objašnjava da je njegov fond više okrenut tržištima Slovenije i Mađarske jer je tako manje izložen riziku u slučaju poremećaja likvidnosti na domaćem tržištu. Ako, pak, dođe do ispuhavanja i veće korekcije na domaćem tržištu kapitala, poticaj će, smatra Fajdetić, doći s globalnih tržišta. Zoran Ilić iz Ilirika-Investmenta kaže da, pak, tu i nema neke tajne formule. Njihov je fond od 100 milijuna kuna u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvario odličan prinos od 30-ak posto, i to uglavnom na hrvatskom tržištu i preferiranju nekih sektora kao što su transport i plovidba.

Koliko će, pak, ubuduće naši otvoreni investicijski fondovi kao glavni akteri (i) na hrvatskom tržištu kapitala ulagati u zemlji, a koliko vani, ovisit će i o priljevu novih dionica na domaće tržište. Ako u ovoj godini, uz T-HT, čiji je izlazak najavljen za jesen, na hrvatskom tržištu kapitala dođe do još tri nove javne ponude dionica (među ostalim se, primjerice, spominju Magma i Atlantic grupa, nap. a.), bio bi to velik iskorak koji bi omogućio da se više novca, umjesto u inozemne, plasira u domaće vrijednosnice, smatra Marko Remenar, direktor Investicijskog bankarstva Zagrebačke banke.

Dakako, pri svemu tome (pouku, naime, treba izvući i iz najnovijeg poremećaja na srbijanskom tržištu, na kojem su naši investicijski fondovi i ulagači u samo dva-tri dana 'izgubili' oko dva milijuna eura, nap. a.) oprez je i te kako potreban. Premda je realno očekivati daljnji rast naše fondovske industrije, čelni se ljudi investicijskih fondova ipak nerado upuštaju u bilo kakve preciznije ocjene. Novije procjene neovisnih stručnjaka, pak, kažu da bi se imovina naših otvorenih investicijskih fondova, nastavi li se započeti trend rasta iz prvog ovogodišnjeg kvartala, mogla  već ove godine ponovno udvostručiti.    (Nikola Prskalo)