Zaposlenima neoporezivo 1.800 kn na mjesec, učenicima i studentima 1.600 kn

Iako je od 1. srpnja ove godine povećan mjesečni neoporezivi osnovni osobni odbitak, unatoč najavama još uvijek nije automatski povećana i neoporeziva stipendija

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Učenici koji se školuju u osnovnoj školi i djeca mlađa od osnovnoškolske dobi ne mogu primati neoporezive stipendije. Ako primaju potporu za školovanje, takav primitak je u poreznom smislu izjednačen s isplatom drugog dohotka i oporeziv je porezom na dohodak po stopi od 25 posto Ostvaruju li učenici i studenti na redovnom školovanju neke novčane primitke, načelno se smatraju poreznim obveznicima. Ipak, propisi o porezu na dohodak omogućavaju učenicima i studentima ostvarivanje neoporezivih primitaka u obliku stipendije, nagrade za praktičan rad i nagrade na natjecanjima u sklopu obrazovnog sustava. Za neke od tih primitaka propisan je limit do kojeg iznosa su neoporezivi, a preko tog iznosa se oporezuju, dok su određeni primici neoporezivi neovisno o svoti.
Redoviti učenici srednjih škola mogu primati neoporezive stipendije do 1.600 kn na mjesec.

Iako je od 1. srpnja 2008. ove godine povećan neoporezivi osnovni osobni odbitak s 1.600 na 1.800 kn na mjesec, nije automatski povećana i neoporeziva stipendija. Neoporeziva stipendija je propisana čl. 45. Pravilnika o porezu na dohodak koji, unatoč najavama, još uvijek nije izmijenjen. Ako učenik prima stipendiju od dva ili više isplatitelja, za njega je neoporeziva stipendija ukupno do 1.600 kn na mjesec, a razlika je oporeziva porezom na dohodak po stopi od 25 posto. Na primjer, učenik srednje škole koji prima stipendiju za redovno školovanje od dva isplatitelja, od svakog od njih po 1.000 kn na mjesec, obvezan je drugom isplatitelju dostaviti potvrdu ili izjavu o primitku koji ostvaruje kod prvog isplatitelja, kako bi drugi isplatitelj obračunao porez na dohodak na 400 kn na mjesec. Na stipendije se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

Stipendija i za vrijeme praznika

Neoporeziva stipendija se može isplaćivati na temelju odluke isplatitelja ili na temelju ugovora o stipendiranju koji sklapaju isplatitelj i učenik. Ugovor o stipendiranju može i ne mora sadržavati odredbe o obvezi zapošljavanja ili obvezi daljnjeg školovanja primatelja stipendije, jer sadržaj ugovora ne utječe na mogućnost neoporezive isplate. Isplatitelj mora raspolagati potvrdom obrazovne ustanove kao dokazom da se učenik redovito školuje. Učenik može primiti stipendiju za sve mjesece školske godine koja traje od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće kalendarske godine, uključujući i mjesece školskih praznika. Učenici koji se školuju u osnovnoj školi i djeca mlađa od osnovnoškolske dobi ne mogu primati neoporezive stipendije.

Ako primaju potporu za školovanje, takav primitak je u poreznom smislu izjednačen s isplatom drugog dohotka i oporeziv je porezom na dohodak po stopi od 25 posto i možebitnim prirezom. Dakle, cijeli iznos takve potpore oporezuje se kao drugi dohodak djeteta. U vezi s doprinosima za obvezna osiguranja, primjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja prema kojima su pomoći za školovanje djece do 15 godina života odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja oslobođene plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja. Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja u čl. 39. uvjetuje oslobađanje od obveze plaćanja doprinosa činjenicom da se potpora isplaćuje djetetu bivšeg radnika ili djetetu poginulog odnosno nestalog branitelja Domovinskog rata.

Izvrsnima veće stipendije

Za neoporezive stipendije do 1.600 kn na mjesec koje se isplaćuju studentima porezna pravila su istovjetna kao za stipendije koje se isplaćuju učenicima srednjih škola. Studenti mogu primati neoporezivu stipendiju samo ako redovno studiraju na višim i visokim školama te na fakultetima i to samo na dodiplomskom studiju. Student može primiti neoporezivu stipendiju od jednog ili od više isplatitelja, jer je za njega ukupno neoporezivi primitak određen u iznosu 1.600 kn na mjesec. Studentima koji postižu izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendije izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, može se isplatiti neoporeziva stipendija u iznosu do 4.000 kn na mjesec. Neoporeziva stipendija do 4.000 odnosi se samo na jednu dodijeljenu stipendiju kod jednog isplatitelja i isključuje pravo na neoporezivu stipendiju u visini do 1.600 kn na mjesec.

Stipendije iznad iznosa od 1.600 kn na mjesec odnosno stipendije nadarenim studentima iznad iznosa od 4.000 kn na mjesec u poreznom su smislu izjednačene s drugim dohotkom. Razlika iznad tih iznosa mjesečno je oporeziva porezom na dohodak po stopi od 25 posto i možebitnim prirezom. Na stipendije se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. Stipendije studentima za redovno školovanje na višim, visokim školama i fakultetima, na postdiplomskom studiju i stipendije za stjecanje doktorata, koje se isplaćuju iz sredstava Državnog proračuna, ne podliježu plaćanju poreza na dohodak nezavisno o iznosu koji se isplaćuje redovitom studentu odnosno poslijediplomcu ili poslijedoktorantu.

Nagrade učenicima za praktičan rad

Prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, poslodavci pravne i fizičke osobe koji uzimaju učenike na obveznu praksu i naukovanje mogu svakom učeniku na praksi isplatiti neoporezivu nagradu za praktičan rad do visine 1.600 kn na mjesec. Ako obrtnik ili pravna osoba kod koje je učenik obavlja praktični dio nastave isplaćuje nagradu u iznosu većem od neoporezive svote, razlika podliježe plaćanju poreza na dohodak prema stopi od 25 posto, ali se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. Različito od učenika, studentima se ne mogu isplaćivati neoporezive nagrade za praktičan rad i stručnu praksu. Pri isplati nagrade za praktičan rad studentu cijeli isplaćeni iznos se smatra drugim dohotkom i podliježe plaćanju poreza na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitnog prireza. Jednako kao nagrade koje se isplaćuju učenicima, ni nagrade za praktični rad studenata ne podliježu plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja. I učenici i studenti su za vrijeme stručne prakse mirovinski i zdravstveno osigurani od posljedica nesreće na radu i profesionalnog oboljenja, a obveznik plaćanja posebnih doprinosa za to osiguranje je nadležno državno tijelo.

Nagrade na natjecanjima bez poreza

Na nagrade koje prime učenici i studenti za rezultate ostvarene na natjecanjima u sklopu obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima ne plaća se porez na dohodak. Takvi primici ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak ili plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja, neovisno o svoti nagrade i neovisno o tome tko osigurava sredstva. Naime, suorganizatori učeničkih i studentskih natjecanja često su jedinice lokalne samouprave, tijela državne vlasti, komore, pa čak i neprofitne udruge koje promiču interese neke profesije ili zanimanja. Oni kao suorganizatori nerijetko osiguravaju sredstva za dodjelu nagrada učenicima odnosno studentima. Prema Pravilniku o porezu na dohodak dozvoljena je kumulativna isplata neoporezivih mjesečnih iznosa nagrada učenicima za praktičan rad, stipendija za redovno školovanje, sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima za više mjeseci istog ili prethodnoga poreznog razdoblja. Dakle, u jednom mjesecu učenik i student može primiti neoporezive stipendije, a učenik i neoporezive nagrade za praktični rad za više mjeseci unazad.