Zarade iz inozemstva porezno u neopravdano lošijem položaju

Posljedica obveznog podnošenja prijave poreza na dohodak zbog ponekad i minornog iznosa ostvarenog iz inozemstva je da porezni obveznik u pravilu plaća razliku poreza na dohodak. Naime, ako se podnosi godišnja porezna prijava, moraju se prijaviti svi ostvareni dohoci, bilo da su ostvareni u zemlji ili u inozemstvu

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Prema važećem Zakonu o porezu na dohodak, obveznik poreza na dohodak je svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak, ali propisi o porezu na dohodak različito određuju poreznu obvezu za porezne obveznike rezidente i za nerezidente. Rezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili u posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik ima stan u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. Rezident je u Hrvatskoj porezni obveznik za sve ostvarene dohotke, bilo u zemlji ili inozemstvu (načelo svjetskog dohotka).

Nerezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Hrvatskoj ostvaruje dohodak. On u Hrvatskoj ima ograničenu poreznu obvezu i porezni je obveznik samo za dohodak koji ostvari u Hrvatskoj (načelo tuzemnog dohotka). Slijedom toga, fizičke osobe koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj, prema hrvatskim fiskalnim vlastima su porezni obveznici za svaki dohodak koji prime iz inozemstva. Dakako, uz uvjet da je riječ o vrsti dohotka koja prema našim poreznim propisima podliježe oporezivanju.
U čl. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak propisano je tridesetak vrsta primitaka fizičkih osoba koji se ne smatraju dohotkom i primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. Na sve te primitke se u Hrvatskoj ne plaća porez, bilo da su ostvareni u tuzemstvu ili u inozemstvu. Tako, primjerice, građani Hrvatske koji imaju štedne uloge u inozemnim bankama na tako ostvarene kamate u Hrvatskoj ne plaćaju porez. Isto tako, za udjele u dobiti ili dividende ostvarene u stranim državama i unesene u Hrvatsku u Hrvatskoj se ne plaća porez na dohodak. Umirovljenici koji primaju mirovinu iz inozemstva također ne plaćaju porez u Hrvatskoj, neovisno o svoti mirovine.

Osam dana za plaćanje poreza

Međutim, primici koje fizička osoba ostvari iz inozemstva od autorskih naknada podliježu oporezivanju u Hrvatskoj. Takve primitke često ostvaruju novinari, povremeni ili stalni dopisnici i suradnici inozemnih izdavačkih kuća ili drugih informativnih medija, prevoditelji i umjetnici. Neovisno o državi iz koje je ostvaren primitak, primatelj dohotka je dužan sam obračunati obvezu za porez na dohodak i uplatiti je na račun poreza na dohodak prema svom prebivalištu.
Osnovica za obračun poreza je primitak umanjen za 30 posto paušalnih izdataka. Kad je riječ o honoraru za isporučeno umjetničko djelo, te uz uvjet da je umjetnik član neke od ovlaštenih umjetničkih organizacija ili agencija, priznaju se i dodatni izdaci od 25 posto, tako da se osnovica za obračun poreza umanjuje ukupno 55 posto. Iznosi primljeni na devizni račun preračunavaju se u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan ostvarivanja primitka.

Porez na dohodak obračunava se prema stopi od 25 posto, a ako osoba ima prebivalište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza, plaća se i prirez. Autorske naknade i naknade za isporučeno umjetničko djelo oslobođene su obveze plaćanja doprinosa, pa primatelj autorskih naknada ne obračunava doprinose za socijalna osiguranja. Obveza za porez na dohodak dospijeva u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka. Rok od osam dana se računa počevši od prvog dana koji slijedi nakon datuma kojeg je odobren devizni račun u poslovnoj banci. Ako osmi dan pada u nedjelju ili na dan državnog blagdana, dospijeće roka prenosi se na sljedeći radni dan. Osim obveze plaćanja poreza, primatelj je dužan izvijestiti Poreznu upravu nadležnu prema svom prebivalištu o svoti ostvarenog primitka iz inozemstva i o iznosu obračunatog i uplaćenog poreza na dohodak i možebitnog prireza. Izvješće se podnosi do 15. u mjesecu za sve primitke od kojih je u prethodnom mjesecu obračunat i plaćen porez na dohodak.

Na drugi dohodak porez i doprinosi

Fizičke osobe često iz inozemstva ostvaruju primitke kao članovi nadzornih odbora trgovačkih društava i drugih odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba čije je sjedište u inozemstvu, ostvaruju provizije i honorare kao akviziteri, zastupnici i razni posrednici koji pružaju usluge stranim naručiteljima. Riječ je o osobama koje za te primitke ne vode poslovne knjige, jer djelatnost obavljaju povremeno, ponekad uz istovremeni radni odnos ili uz mirovinu.
Ako se iz inozemstva ostvaruju primici od drugog dohotka koji podliježu plaćanju obveznih doprinosa tada, osim poreza na dohodak, osoba treba sama za sebe obračunati i uplatiti i doprinos za mirovinsko osiguranje. Naime, prema čl. 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja primici prema osnovi drugog dohotka podliježu plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja.

Primici ostvareni neposredno iz inozemstva nisu izuzeti od obveze plaćanja doprinosa (osim autorskih naknada i umjetničkih honorara). Posebnost tih primitaka je u činjenici da oni samo podliježu plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, ali ne i doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ako je osoba mirovinski osiguranik samo u sustavu generacijske solidarnosti, mirovinski doprinos se obračunava prema stopi od 20 posto, a ako je osiguranik drugog stupa mirovinskog osiguranja, obračunavaju se dva mirovinska doprinosa: 15 posto za sustav generacijske solidarnosti i pet posto za sustav individualne kapitalizirane štednje. Osnovica za obračun mirovinskih doprinosa je primitak iz inozemstva preračunat u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan ostvarivanje primitka. Od tog se iznosa obračunava 20 posto mirovinskog doprinosa, a od ostatka se izračunava obveza za porez na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitni prirez porezu na dohodak. Poreznu osnovicu umanjuje samo mirovinski doprinos, a paušalni izdaci se ne priznaju.

Obavezna godišnja prijava

I dok se za drugi dohodak ostvaren u tuzemstvu ne mora podnositi godišnja porezna prijava, za primitke od drugog dohotka i od autorskih naknada ostvarenih neposredno iz inozemstva propisana je obveza podnošenja godišnje prijavu poreza na dohodak. Za drugi dohodak ostvaren u tuzemstvu porez plaćen po stopi od 25 posto smatra se konačno podmirenom poreznom obvezom, a za istu vrstu dohotka primljenu iz inozemstva predujam poreza plaćenog prema stopi od 25 posto ne smatra se konačnim oporezivanjem. Obveza podnošenja godišnje prijave je propisana i za dohotke iz država s kojima primjenjujemo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i za dohotke ostvarene iz država s kojima Hrvatska nema potpisan međunarodni ugovor. Ako je u inozemstvu ustegnut i plaćen inozemni porez na dohodak, uz godišnju poreznu prijavu se obvezno prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Pri utvrđivanju godišnje obveze porez na dohodak plaćen u inozemstvu uračunava se u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.

Posljedica obveznog podnošenja prijave poreza na dohodak zbog ponekad i minornog iznosa primitka ostvarenog iz inozemstva je da fizička osoba na godišnjoj razni u pravilu ima obvezu plaćanja razlike poreza na dohodak. Naime, ako se podnosi godišnja porezna prijava, moraju se prijaviti svi ostvareni dohoci, bilo da su ostvareni u zemlji ili u inozemstvu. Brojni su i opravdani prigovori takvoj poreznoj nejednakosti. Različite porezne obveze prema osnovi drugog dohotka u zemlji i drugog dohotka iz inozemstva ne proizlaze iz visine dohotka i ekonomske snage poreznog obveznika, već ovise o izvoru dohotka. Upitno je bi li postojeća zakonska rješenja udovoljila preispitivanju ustavnog utemeljenja takvog razlikovanja građana kao poreznih obveznika.