Zaštita tržišnog natjecanja daje oprost pokajnicima

Usklađivanje Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja s europskim standardom omogućilo je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja izricanje upravno-kaznenih mjera, ali i pretres stanova i poslovnih prostora te zapljenu dokumentacije tijekom istrage

piše Kata Pranić
[email protected]

Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji se primjenjuje od početka listopada ove godine izmijenjen je radi uspostave djelotvornijeg sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i daje veće ovlasti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u postupcima protiv poduzetnika koji narušavaju pravila tržišne utakmice. Na prijedlog Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Vlada RH donijela je osam novih uredaba potrebnih za pravilnu primjenu odredaba ZZTN-a. To je, među ostalim, Agenciji omogućilo izricanje upravno-kaznenih mjera za povredu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, što dosad nije mogla. Nove zakonske odredbe povećat će djelotvornost sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.  

Tržišno natjecanje stalno je nadmetanje između konkurenata koji nude proizvode i usluge i njihova borba za pridobivanje što više potrošača radi povećanja dobiti i zauzimanja većeg dijela tržišta. Nije riječ o nečemu negativnom jer slobodno tržište poboljšava kvalitetu, povećava ponudu, nudi inovacije, prihvatljvije cijene, razvija tehnologiju i ujedinjuje mnoge društvene sfere. No tržišno natjecanje mora biti u zakonskim okvirima kako se ne bi uspostavio monopol.

Jednaka prava
Zaštita tržišnog natjecanja ne znači ograničavanje slobode ili nečijih demokratskih prava, a ni ugrožavanje razvoja gospodarstva, nego uvođenje reda na tržište. Kad ne bi bilo takva zakona, velike kompanije mogle bi zatrti svaki pokušaj novog poduzetništva u svojoj djelatnosti.
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja svakomu daje jednaka prava na tržištu, što znači pristup i opstanak, a sve drugo ovisi o vlastitim sposobnostima. Takav zakon u kapitalističkim zemljama postoji već stotinu godina. Temelj prava konkurencije ili prava tržišnog natjecanja znači zaštitu od sklapanja zabranjenih sporazuma poduzetnika. Tako se sprečava stvaranje kartela (monopola) i njihovo djelovanje, zloporaba vladajućeg položaja na tržištu te kontrola koncentracija poduzetnika. Zakonom o tržišnom natjecanju osiguravaju se jednaki uvjeti poslovanja za sve i određuju pravila kojima se utvrđuju dopuštena sredstva za međusobno natjecanje. U krajnjem slučaju misli se i na potrošača koji ima pravo izabrati proizvod koji mu odgovara kvalitetom i cijenom. Novi hrvatski Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja usklađen je sa zakonima EU.  Koje je veće ovlasti dobila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja novim zakonom i kako će to utjecati na tržišnu utakmicu, objasnila je mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja RH.
- Svrha donošenja novog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja jest stvoriti nužne uvjete za učinkovitiji i djelotvorniji sustav zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. To se ponajprije postiže davanjem ovlasti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja da kad ustanovi povredu odredbi tog zakona istodobno izrekne kaznu za tu povredu - tumači Spevec.

Primjerena kazna
- Prema starom zakonu Agencija je optužni prijedlog za izricanje kazni upućivala sudovima za prekršaje mjerodavnima prema sjedištu počinitelja prekršaja. Ako je kazna bila izrečena, onaj na koga se odnosila mogao se žaliti Visokom trgovačkom sudu. Novim rješenjem, s obzirom na to da tijelo koje donosi odluku o povredi zakona istodobno donosi odluku o visini kazne, osigurat će se i primjerena kazna. Poduzetnik koji povrijedi zakon moći će pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, i to protiv Agencijine odluke u meritumu, ali i protiv kazne - naglašava Spevec.

- Tako se smanjuje broj sudova uključenih u ove postupke i ubrzava cijeli postupak, ali se istodobno poduzetnicima smanjuju troškovi vezani uz te postupke, povećava njihova pravna sigurnost i postiže jednostavniji i transparentniji sustav. Zakon omogućuje poduzetnicima koji u ranoj fazi provedbe postupka pred Agencijom priznaju da su postupili suprotno Zakonu da promijene svoje ponašanje i postignu nagodbu s Agencijom koja nakon toga ne donosi rješenje ni o povredi, a i ne kažnjava takvog poduzetnika. Također se uvodi mogućnost potpunog ili djelomičnog oslobađanja od kazni poduzetnika koji Agenciji otkriju postojanje zabranjenih sporazuma (kartela), a predviđen je i skraćeni postupak pri odobravanju koncentracija itd.

Novosti i primjena
Cilj je novog Zakona uspostaviti efikasniju zaštitu tržišnog natjecanja, povećati preventivni učinak odluka Agencije, potaknuti poduzetnike da veću pozornost usmjere na razumijevanje propisa o zaštiti tržišnog natjecanja i na suradnju s Agencijom kako im se ne bi događalo da, svjesno ili nesvjesno, krše Zakon.
U Hrvatskoj je bilo više prijava kršenja pravila tržišnog natjecanja. Moćnoj telekomunikacijskoj kompaniji Hrvatskom Telekomu usprotivio se B.net, vodeći ponuditelj usluga kabelske distribucije. B.net osim kabelske televizije i interneta nudi telefon za privatne i poslovne korisnike. Prigovor B.neta odnosio se na politiku cijena optuživši HT da se pri pružanju usluge prijenosa televizijskih programa (MAXtv) ponaša predatorski jer pruža uslugu korisnicima po cijeni nižoj od njezinih troškova. Prigovorio je B.net i visokoj cijeni najma EK vodova koji su u vlasništvu HT-a za prijenos programa. No Agencija je utvrdila da nije bilo kršenja pravila tržišnog natjecanja. Novosti u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 79/2009) moguće je sažeti u nekoliko točaka. Osim što prema novom Zakonu Agencija izriče upravno-kaznene mjere proširena je nadležnost Upravnog suda RH u kontroli Agencijinih odluka tako da Upravni sud istodobno kontrolira zakonitost njezine odluke. Među ostalim, po novim ovlastima Agencija provodi ‘pokajničke programe’ za poduzetnike koji otkrivaju kartele. Tako pokajnik dobiva oprost ili smanjenje kazne za prekršaj.  Vlada RH, na prijedlog Agencije, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu novog ZZTN-a donijet će sve potrebne provedbene uredbe. Izrada prijedloga uredbi ponajprije se odnosi na one koje dosad nisu bile poznate u hrvatskom pravu tržišnog natjecanja. To su Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, Uredba o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere te Uredba o skupnom izuzeću sporazuma u sektoru prometa, kao i Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika, koja se znatno mijenja.