Arhiva

Zašto Hrvatska tehnološki zaostaje

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Preniska je i razina izdvajanja poduzeća za istraživanje i razvoj. Prosječno hrvatsko poduzeće za te namjene izdvaja od tri do četiri puta manje nego konkurenti u EU.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

U Hrvatskoj je propuštena prilika da se u vrijeme jake kune, dakle jeftinijeg uvoza, poduzeća povoljno tehnološki osuvremene. Uzalud sva upozorenja o zastarjeloj tehnologiji. Strojevi i oprema nisu svemoćni, ali suvremeni pogoni velika su konkurentska prednost na globalnom tržištu. Zato se u Hrvatskoj najviše osuvremenjuju izvoznici. Studija o stanju prerađivačke industrije i njezine tehnološke opremljenosti, koju je prema narudžbi bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca izradio Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, već neko vrijeme skuplja prašinu u njegovoj ladici. Nakon što je Polančec završio u rukavcima hrvatskoga pravnog sustava, novi ministar gospodarstva Đuro Popijač nije našao ni jedan jedini razlog da studiju temeljito prouči. Istina, studija broji čak 750 stranica, no precizno i do u pojedinost prokazuje stanje hrvatske industrije, iz čega bi svatko imalo obrazovan lako iščitao zašto nismo konkurentni. I odakle treba krenuti u pisanju buduće industrijske strategije (valjda će se netko sjetiti da nam treba). više nam u temi tjedna otkriva Gordana Gelenčer.

Banke su, zapravo, vlasnici kompanija koje ne mogu servisirati kreditne obveze. Od 50 najvećih ovisnika koji ne mogu vraćati kredite čak je 25 hotelskih poduzeća. Odnosi između poduzetnika (pozitivci koji pokušavaju u teškoj situaciji izgraditi biznise, proizvesti dodanu vrijednost i zapošljavati) i banaka (negativci koji visokim kamatama koče nastojanja poduzetnika) u krizi su doživjeli zanimljiv zaokret. Banke su, sasvim nenamjerno i ne svojim izborom, postale pozitivci. Više nam otkriva Tatjana Petričušić.

Prezentacija Jakše Puljiza s Instituta za međunarodne odnose o regionalnoj politici i privlačenju ulaganja bila je posebice informativna u tom smislu i pobudila veliko zanimanje na nedavno održanom Gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije. S mladim znanstvenikom specijaliziranim upravo o problematici regionalnog i teritorijalnog razvoja razgovarao je Vanja Figenwald kao i o hrvatskim problemima i mogućnostima ulaganja.

Jedno ili dva upaljena svjetla u zgradi. Na većini prozora spuštene rolete. Mir i tišina. Neupućeni turist mogao bi zaključiti da je na snazi policijski sat ili se zapitati zašto u vodiču o Zagrebu nije pročitao da su moguće zračne uzbune. Te crne misli odagnalo
bi mu samo blještavilo Arena Centra, kojih stotinjak metara dalje. Tako danas, s ne previše pretjerivanja, izgleda Lanište. više u priči 'Sektor u mraku: Svaki drugi građevinar u blokadi' otkriva nam Antonija Knežević.

Digitalizirane su gotovo sve zemljišne knjige i kraće se čekaju zemljišni izvaci, a pripremaju se i daljnji koraci. Već ove godine svaki dokument trebao bi biti razvidan u zemljišnoj knjizi i svima dostupan u realnom vremenu, dakle od trenutka upisa. Više pročitajte u novom broju Lidera iz pera našeg savjetnika prof. dr. sc. Hrvoja Kačera.

U nabavnim procesima više ne gledamo samo nabavnu cijenu usluge ili proizvoda nego sve troškove. Poboljšali smo i tehničke uvjete i uveli online dražbe, kaže dr. sc. Berislav Gašo, izvršni direktor Korporativnih servisa u Ini u razgovoru za Lider.

Izlazak na burzu u Hong Kongu nije ispunio očekivanja poznatoga modnog brenda Prada.Kao ‘plafon’ svom IPO-u na Hongkonškoj burzi u Pradi su postavili 2,6 milijardi dolara, a uspjeli su prikupiti 2,14 milijardi. Nešto slabiji učinak objašnjen je manjim interesom investitora i oštrim zaokretom tržišta prema dolje, koji su prema analizama odgovorni i za Samsoniteov mlaki izlazak samo tjedan prije.

Nouriela Roubinija predstvljamo u novom feljtonu. Pripisuje mu se da je prorekao krizu 2008., a sad tvrdi da će nova, još žešća, izbiti 2013. Mediji su profesoru Roubiniju vrlo skloni, on je danas svojevrsni ekonomski Nostradamus. Međutim, mnogi ekonomski teoretičari tvrde da je sve to poza, da su mu proročanstva dvosmislena, da vješto kombinira tuđe misli te da ‘gađa’ dok igrom vjerojatnosti ne pogodi. (G.J.)

UZ NOVI LIDER POTRAŽITE I TEHNOPOLIS!!

 

 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci