Zašto je snižen kreditni rejting Zagrebačkom holdingu?

S viješću koju su mediji tek 'okrznuli' podrobnije se pozabavio Anto Bajo iz Instituta za javne financije koji je u Aktualnom osvrtu prokomentirao smanjenje kreditnog rejtinga Zagrebačkom holdingu.

Naime, 22. studenog ove godine agencija Moody's snizila je rejting Zagrebačkom holdingu s Baa2 na Baa3 (dobar rejting sa srednje na nižu kategoriju sposobnosti plaćanja) te Gradu Zagrebu s Baa1 na Baa2 (dobar rejting s više na srednju kategoriju dobre sposobnosti plaćanja). Rejting im je snižen zbog visokog zaduženja Holdinga i slabih uvjeta za otplatu duga, što je pogoršalo financijsku poziciju Holdinga. Unatoč niskom izravnom dugu Grada, njegova je izloženost financijskom poslovanju Holdinga u porastu, tvrdi Bajo. Gradu Zagrebu je rejting smanjen zato što Holding treba subvencije i jamstva gradskog proračuna. Naime, Holding je u posljednje dvije godine pokrenuo velike kapitalne investicije zbog kojih se njegov dug iz 2006. godine gotovo utrostručio. Stoga se otvara pitanje kvalitete i financijskog poslovanja komunalnih društava u Holdingu, posebice utjecaja zaduživanja i dugova Holdinga na zaduživanje gradskog proračuna. 
 
Holding čine 22 trgovačka društva u 100-postotnom vlasništvu Grada Zagreba. Najvećim se dijelom financira namjenskim prihodima (više od 50%), zbog čega bi mogao imati status izvanproračunskog korisnika (fonda) Grada Zagreba. Tada bi financijski proračun Holdinga mogao ući i u formalnu proceduru odobravanja od Skupštine Grada poput gradskog proračuna, piše Bajo. Naime, Gradski proračun i proračun Holdinga formalno ne funkcioniraju prema načelu spojenih posuda. Gradsko poglavarstvo predlaže, a skupština Grada usvaja proračun, ali ne i financijske planove Holdinga. Predstavnici Holdinga jedanput u godini podnose Gradskom poglavarstvu izvjšće o poslovanju za prošlu godinu, a Gradsko poglavarstvo izvješće Holdinga razmatra i upućuje Gradskoj skupštini. Dakle, financijski plan i izvješće o financijskom poslovanju Holdinga ne prolazi isti stupanj formalnosti (pripreme, odobrenja, izvršenja i revizije) kao proračun Grada. Zbog toga ne postoji objedinjeni, konsolidirani proračun koji bi uz proračun Grada činio i proračun Holdinga te omogućio uvid u veličinu i strukturu imovine, ukupnog duga i ukupne financijske pozicije Grada.
 
Za dobivanje cjelovite slike imovine, financijskog poslovanja Grada, a posebice veličine dugova nastalih putem Holdinga, potrebno je konsolidirati financijska izvješća Holdinga i Grada. No, zbog statusa Holdinga kao trgovačkog društva to za sada nije moguće. Grad s Holdingom financijski posluje na načelu spojenih posuda jer se sredstva iz gradskog proračuna prelijevaju u obliku subvencije, ali i davanjem jamstava na zaduženja Holdingu. Subvencije Holdingu iz gradskog proračuna narasle su s 477 milijuna kuna u 2002. na 670 milijuna u 2007. godini. Od 2002. do 2007. godine iz gradskog je proračuna za subvencije Holdingu izdvojeno 3,4 milijarde kuna i izdano 1,4 milijardi jamstava.  
 
Neto financijska pozicija Grada je pozitivna pa nakon pokric?a obveza za kredite i Gradu i dalje ostaje oko 240 milijuna kuna likvidne financijske imovine. No, problemi mogu nastati zbog danih jamstava na zaduživanje Holdinga, koja se mogu aktivirati zbog njegova nepovoljnoga financijskog položaja, upozorava Bajo.   Kreditne su obveze grada 350 milijuna kuna, no zajedno s jamstvima to je ukupno 1,75 milijardi kuna. Zbog tih jamstava financijska pozicija može biti narušena ako Holding ne bi bio u stanju vrac?ati kamate i glavnicu duga. 
 
Izvor potencijalne financijske nestabilnosti gradskih financija treba tražiti u financijskom poslovanju Holdinga. Prihodi Holdinga su, doduše, porasli s 3,3 milijarde kuna u 2006. na 4,3 milijarde kuna u 2007. godini. No, nije jasno je li to realni rast ili rezultat proširenja obuhvata i kvalitetnije konsolidacije svih prihoda trgovačkih društava u sastavu Holdinga. Na prvi se pogled čini da je riječ o stabilnom financijskom poslovanju, međutim, Holding se u dvije godine zaduživao kod banaka,  i na međunarodnome financijskom tržištu. Ukupan je dug Holdinga porastao s 1,4 milijarde kuna u 2006. na 4 milijarde u 2007. godini.

Dug Holdinga u 2007. čini 93% prihoda i 95% temeljnog kapitala društva. Na temelju analize financijskog poslovanja Bajo zaključuje da c?e buduće financiranje Grada uvelike ovisiti o stabilnosti financiranja Holdinga. Cijene komunalnih usluga mogle bi rasti, kao i subvencije Grada za financiranja otplate duga jer obveze Holdinga prema domaćim i inozemnim vjerovnicima čine oko 95% njegova temeljnog kapitala. Općenito, nije jasno zbog čega se Holding prije nije zaduživao izdavanjem obveznica nego uz nepovoljne uvjete kod domac?ih financijskih institucija. Za društva u vlasništvu lokalnih jedinica (pa i države), koje imaju monopol u pružanju javnih usluga, teret otplate  obveza često se izravno prenosi na građane putem viših cijena usluga, zaključuje Bajo. (Gordana Gelenčer)