Zašto odlaze naši mozgovi?

Interaktivna tribina 'Odljev mozgova': Mladi i perpektivni - Zašto odlaze iz Republike Hrvatske?" održala se u organizaciji eSTUDENT udruge, u prostorijama zagrebačkog Ekonomskog fakulteta

Tijekom tribine pokušalo se ustanoviti zašto mladi i visokoobrazovani Hrvati odlaze iz zemlje, kako ih vratiti, kako spriječiti njihov odlazak.Gosti su bili stručnjak iz teorije odlučivanja dr. sc. Zoltan Baracskai, član radne skupine za pripremu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske u EU, dr.sc. Siniša Kušić, te gradonačelnik Koprivnice i predsjednik nacionalnog komiteta IPRA-e dipl. polit. Zvonimir Mršić. -U zadnjih 10 godina 840 znanstvenika, doktora i magistara, otišlo je iz Hrvatske- podatak je koji je iznio Kušić. Neki od razloga su, tvrdi, niske plaće i nezadovoljstvo sigurnošću rada i opremom..

Želimo li vratiti ljude trebamo im ponuditi dobre i interesantne poslove, osigurati ugovore da ih čekaju poslije studija. Odljev mozgova ne treba biti problem,a  mogućnosti cirkulacije znanja moramo iskoristiti.Nedostatak visokoobrazovanih ljudi najviše brine Mršića. Za nekoliko godina, pogotovo nakon ulaska u EU, smatra on, suočit ćemo se s deficitom u svim kadrovima. Već sada uvozimo liječnike i nedostaje nam sobarica. Veliki problem je i nesrazmjerna koncentracija mozgova unutar Hrvatske. Kao primjer navodi mnogobrojne natječaje u Koprivnici u kojima se traže građevinski inžinjeri, liječnici i drugi.

Nitko se ne javlja, dok u Zagrebu besposleno lutaju stotine nezaposlenih diplomanata. Apsurdnim naziva i činjenicu  što studenti najviše ulažu u svoj smještaj, umjesto u daljnje usavršavanje i edukaciju. Ponosi se činjenicom da grad Koprivnica stipendira 600-tinjak studenata. Izgradnjom kampusa želi pretvoriti grad u centar izvrsnosti, te privući ljude visokom kvalitetom života i usluga, ponuditi poslove i pristupačne cijene stambenog prostora. Treba stvoriti uvjete da ljudi mogu doći, da se žele vratiti. -Oni koji imaju znanje, stvaraju radna mjesta - imamo premalo znanja, ne stvaramo mjesta-konstatirao je gradonačelnik.

Jednu od mogućnosti vidi i u obvezivanju studenata kojima studij plaća država, odnosno građani, da vraćaju dug odlaskom na rad tamo gdje su potrebni."Odljev mozgova ne mora značiti i gubitak znanja," konstatacija je Zoltana Baracskaia. Kao ilustraciju navodi program Virtualnog mentorstva u kojem se studenti spajaju sa stručnjacima unutar i izvan Hrvatske. Oni im svojim savjetima pomažu pri pisanju diplomskog rada i krojenju budućih planova. Kontakt je uglavnom samo 'preko žice'. On je posebno naglasio zajedničku poruku Gostiju - važnost stvaranja mreža. Iniciirati i stvarati kontakte, graditi i održavati mreže poznanika.

Postoje projekti, primjerice UNESCO-vi, koji samo zahtjevaju tehničku opremu i volju ljudi da se uključe i pokažu što znaju.  Prof. dr. Kristina Šorić sa Katedre za matematiku podijelila vratila se sa specijalizacije u Italiji zato jer se željela vratiti u svoju domovinu. No to joj nije omogućila država, već roditelji. Njena poruka je da ni ne čekamo na pomoć, već sami sebi omogućimo budućnost u Hrvatskoj.  (Tajana Ljubičić)