Zatišje završava, Googleu slijedi obnavljanje dozvole, a Kinezi još šute

Očekuje se da će spor između Googlea i kineske Vlade, koji je izbio prije šest mjeseci navodno zbog ljudskih sloboda i prava a zatim se primirio, ponovno buknuti. Google treba obnoviti dozvolu za davatelja internetske usluge u Kini, a izigrao je prethodni dogovor putem svoje stranice u Hong Kongu.

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Nakon dulje stanke u kojoj je svaka strana uzela stanku da ocijeni svoje pozicije, spor između internetskoga diva Googlea i kineske Vlade ponovno je postao aktualan, i to zbog vrlo konkretnog razloga - Googleu se treba obnoviti dozvola za obavljanje djelatnosti davatelja internetske usluge u Kini. Budući da se posljednji put kada su pregovarali Vlada i Google nisu rastali u najboljem raspoloženju, mnogi se sada pitaju što će se dogoditi. Šum u kanalu nastao je nakon odluke američke kompanije da jednostrano prekrši dogovor postignut s kineskom Vladom o filtraciji sadržaja i počne preusmjeravati upite iz Kine na svoju stranicu u Hong Kongu, koji je doduše dio Kine, ali ne posve, jer ne podliježe cenzorskim pravilima u ostatku zemlje. Od siječnja kada je prilično neočekivano puklo prijateljstvo do sada nije bilo daljnjih pomaka i kineska se Vlada, onako istočnjački, uzdržala od ishitrenih reakcija.

Stvar je dosta pipkava i komplicirana. Pravi razlog Googleova napada bjesnila ni danas nije poznat. Jedino se zna da stvar posve sigurno nije u slobodoljubivosti američke kompanije, kako su to zapadni mediji odmah željeli prikazati. Kinezi pak, iako iz dana u dan sve samouvjereniji kada su svjetski poslovi u pitanju, očito nisu željeli produbiti loš publicitet, a vjerojatno su imali u vidu i mogućnost ozbiljnijih političkih sukoba s Amerikancima, što bi se možda pretočilo i u trgovinska natezanja, pa su stvar odigrali prilično hladno. U međuvremenu je Google isto blago ustuknuo i odlučio korisnicima ponuditi izbor stranice na koju žele ići, što je slično dogovoru koji je i prije postojao, uz malu varijaciju. Prema prvotnom sporazumu kineski su surferi mogli birati hoće li na cenzurirani Google.cn site ili na Google.com koji sam po sebi nije bio cenzuriran, ali je bio predmet kineskih filtara.

Ponestaje strpljenja
Od raskida naovamo kineska Vlada ničim nije dala naznačiti svoj stav i moguće korake u budućnosti. Pametan potez, jer u šest mjeseci koliko je svijet gole istine, uglavnom u zapadnoj izvedbi, bio dostupan nesvjesnim kineskim surferima zatočenima u intelektualnom i informativnom kamenom dobu, ništa se revolucionarno nije dogodilo. Zemlja se nije urušila u lavini prosvjeda bijesnih Kineza koji su shvatili dubinu obmane u kojoj su živjeli, Vlada nije pala, Kina nije postala liberalna demokracija s predsjednikom i premijerom na čelu... Vjerojatno jer predsjednika i premijera imaju, kao što imaju i kapitalizam, a čini se da za općim praznicima pretjerano ne pate.

Sljedeća stvar koja je išla u prilog posve mirnoj reakciji vlasti lišenoj bilo kakvog ideološkog zanosa jest Googleova popularnost od 12 posto pretraga na kineskom jeziku putem njihove tražilice na najbolji dan. Podaci o tome koliko je Google zapravo jak u Kini variraju od procjene do procjene, no sigurno je znatno manji od lokalne tražilice Baidu. Omjer je negdje između 20 i 30 posto tržišta u Googleovu korist, sve ostalo pripada Baiduu, što na naglu hrabrost kompanije baca drukčije svjetlo. Da imaju ozbiljan udio u Kini, El Doradu kojem se svi novca gladni zapadnjaci klanjaju u nadi da će se rastvoriti, Google bi posve sigurno dvaput razmislio koliko se prkos i slobodarski duh isplate. Ovako si mogu priuštiti naknadnu načelnost.

Naposljetku, potez se, iako to možda ne izgleda tako, pokazao neisplativijim za Google koji je ostao bez kvalitetnog kadra i oglasa, ali i bez potpore širih masa, možda željnih necenzurirane informacije, no još više željnih neupletanja Zapada u interna kineska pitanja. Više ni svijet ne čeka jedva američko i europsko oslobađanje, stvari su se promijenile posljednjih desetljeća. Slučaj Googlea, kada se otrese ideološkog i propagandnog omota, važan je i na jednoj apstraktnijoj razini, a to je frustracija zapadnih kompanija ograničenjima na koja nailaze u Kini. Od početka otvaranja toga golemog tržišta 70-ih bogati svijet nestrpljivo prinosi žrtve i očekuje nekakvu nagradu, ali ovo božanstvo kapricioznije je od bilo čega što su zapadnjaci dosad vidjeli. Kinezi na njih uspješno primjenjuju koncept koji je u osnovi kapitalizma - mašu gozbom pred licima gladnih. Tako i kompanije gladne kineske masovne potrošnje nikako ne mogu doći na svoje pa se čini da ponestaje strpljenja.

Ne vole multinacionalke
Nedavno je Jeffrey Immelt, šef General Electrica, kriknuo prema Kini s istom frustracijom koja vjerojatno leži u pozadini Googleove slobodarske odluke da odustane. Prema Financial Timesu, Immelt je na privatnoj večeri kritizirao Kinu zbog njihove, kako je rekao, neprijateljske nastrojenosti prema multinacionalkama ustvrdivši pritom: ‘Naposljetku uopće nisam siguran da oni žele da itko od nas pobjedi ili da bude uspješan.’ I u toj rečenici pronicljivi je Immelt razotkrio svu okrutnost i sebičnost kineskog kapitalizma koji ne mari za dobrobit multinacionalki, nego svoje ekonomije. Navodno nije riječ o prvoj kritici, Immelt je i u Šangaju rekao kako je Amerikancima u Kini teško stvoriti 'win-win' odnos.

Tema posve usko vezana uz ovu jest i tečaj juana, dugo vremena sporna točka u američko-kineskim odnosima. Nakon dugotrajnih i upornih natezanja između dvije zemlje Kina je prije nekoliko tjedana odlučila baciti kost očajnim Amerikancima i napokon dopustiti nacionalnoj valuti da aprecira. Zemlja se nije zatresla, američka ekonomija nije spašena. Dapače, tržišta su mlako reagirala kratkim skokom te se ubrzo vratila gdje su i bila. Oduševljenje fleksibilnijim juanom nije dugo trajalo jer tečajna politika Kine nema veze s trenutačnim svjetskim problemima, nikad nije ni imala, ali predsjednik Barack Obama, i njegovi prethodnici, nedvojbeno i njegovi nasljednici, nema puno izbora nego pokušati dio odgovornosti za svjetsku recesiju prebaciti na kinesko namještanje tečaja. Dobro se u ovakvim situacijama, Googlea, GE-a i sličnih, sjetiti jedne vrlo mudre narodne: Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe. Na pomolu su zanimljiva vremena za kinesko-američke odnose.