Zbog 58 novih eurokodova nestaju proturječja u građevinarstvu

Dosadašnje građevinsko-tehničko zakonodavstvo u Hrvatskoj zastarjelo je i nepotpuno što zorno pokazuje projektiranje mostova. Zbog nedostatka domaćih propisa, građevinari su često morali posezati za njemačkim normama. Takvoj praksi trebalo bi odzvoniti.

Piše: Renato Đurđević
[email protected]

Europski odbor za normizaciju (CEN) napokon je, nakon dugodišnjeg iščekivanja, donio 58 konstrukcijskih eurokodova koji sadrže osnovne projektna i građevne propise za uporabu glavnih konstrukcijskih materijala. Iako je graditeljski sektor važan dio europske industrije pa i vodeći izvor zapošljavanja i unatoč tome što je Europska unija najveći svjetski izvoznik na tom području, razvoj građevne industrije u Uniji usporavaju brojni proturječni nacionalni propisi. Novim eurokodovima, podijeljenim na deset područja, ostvarit će se zajednički pristup građevinskom projektiranju, olakšati razmjena građevinskih usluga između članica Unije, ali i povećati konkurentnost europskih građevinskih tvrtki, poduzetnika i projektanata na tržištu Europske unije i na svjetskom tržištu.

Problematična prijelazna razdoblja

Objavljeni su eurokodovi, tvrde stručnjaci, inovativni i visoke tehničke kvalitete, sadrže najsvježije strukovno znanje svih članica EU i zahtijevaju posebno znanje, ali upravo zbog toga su i pokazatelj tehničke kulture u sredinama u kojima se primjenjuju. Trenutačno je dostupno 58 konstrukcijskih eurokodova koji će se upotrebljavati usporedno s postojećim nacionalnim normama do 2010. godine, a tada će se sve proturječne nacionalne norme morati povući. O statusu eurokodova, odnosno hoće li se morati obvezno primjenjivati ili će biti samo preporuke, svaka će članica Europske unije odlučiti samostalno. Europski odbor za normizaciju namjerava donijeti i sljedeću generaciju europskih normi - eurokodove za konstrukcije od stakla, procjenu postojećih građevina i konstrukcije od materijala ojačanih polimernim vlaknima. Zanimanje za primjenu eurokodova raste i izvan EU, pa Kinezi, Japanci, Indijci i ostali razmatraju hoće li primijeniti eurokodove u vlastitome građevinskom sektoru. 

U Hrvatskoj, pak, uvođenje eurokodova u normizacijski sustav neće samo utjecati na kvalitetniju gradnju već je to i dio procesa priključenja Europskoj uniji, ali i uvjet koje hrvatsko tijelo za pitanja normi (HZN) mora ispuniti za punopravno članstvo u Europski odbor za normizaciju. Krajnji rok do kojega se europske norme moraju prihvatiti kao hrvatske jest 31. prosinca 2010. godine.- Najveći problem cjelokupnog sustava uvođenja europskih normi predstavljaju upravo prijelazna razdoblja u kojima je trebalo zakonski prihvatiti prednorme. Naime, Europa je u međuvremenu uočila određene nedostatke i propuste u nekim prednormama te uvela izmjene u konačne europske norme za projektiranje, primjerice provođenjem proračuna jednog vijadukta prema prednormi HRN-ENV moguće je u njegovu stupu dobiti i 40 posto veću armaturu nego primjenom najnovije europske norme EN. Neke europske zemlje su već prihvatile ove novine i uklopile ih u svoj zakonodavni sustav.

Naš tehnički propis poziva se na prednorme, a primjena mu je obvezna od 1. srpnja - objašnjava mr. Ana Mandić, asistentica na Građevinarskom fakultetu u Zagrebu.Kako tehnički propis (alat za primjenu norme u graditeljstvu) za čelične konstrukcije još nije objavljen, javlja se i problem, primjerice, most čiji su pristupni rasponi od betona a središnji raspon od čeliku valja u isto vrijeme zakonski proračunavati dijelom prema novim normama, a dijelom prema starim pravilnicima koji dopuštaju bitno manja opterećenja mostova. No, kako bi se riješio nesklad između starih i novih normi, razumni projektant će pristupiti projektiranju promišljeno, ne slijedeći slijepo pravila koja smatra nevaljalima, ističe Mandić.

Kvaliteta ispred brzine

Dosadašnje građevinsko-tehničko zakonodavstvo u Hrvatskoj uglavnom je zastarjelo i nepotpuno kao što to zorno pokazuje projektiranje mostova kad su građevinari zbog nedostataka domaćih propisa često morali posezati za njemačkim normama pa će stoga nove norme zasigurno utjecati na kvalitetniju gradnju. Svako je prijelazno razdoblje teško ali, nadaju se građevinari, nakon početnih spoticanja i problema vrlo bi brzo, smatraju, mogli uhvatiti europski korak što će onda značiti i temeljitiju gradnju. Brzina gradnje nikad ne smije doći ispred kvalitete i novo će zakonodavstvo sigurno mnogo jasnije definirati odnose između sudionika u gradnji, odnosno osigurati veće razumijevanje između investitora, izvođača, korisnika i proizvođača konstrukcijskih materijala, a time će se graditi uz manje zapreka, dakle i brže.

Na građevinskim fakultetima smatraju da su domaći građevinari spremni za prelazak na nove standarde jer se posljednjih godina u nastavnim programima, u većem ili manjem dijelu njihova sadržaja primjenjuju europske norme. Uz to, organiziraju se simpoziji i seminari stručnog usavršavanja u skladu s novim normama i građevinari nastoje promjene što bolje usvojiti jer će tako lakše ući u bogato europsko građevinsko tržište. - Prelazak na nove norme postupak je koji traje, ali naša je javnost, pogotovo građevinska, naporima Hrvatskog zavoda za norme, Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva, Razreda građevinara Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i mnogih drugih koji drže razne seminare s namjerom stalnoga educiranja građevinskih stručnjaka, mislim o tome dosta dobro obaviještena, ali naravno, znanja nikad dovoljno - zaključuje voditeljica Odsjeka za opća područja normizacije Hrvatsko zavoda za norme Vlasta Gaćeša-Morić.