Zbog nas Umag nije više sinonim masovnog turizma

            Unatoč progresivnom rastu popularnosti Dalmacije, Istra sa svojih sedam hotelijera aktivno čuva dinamiku poslovanja i pozicioniranost tržišta koje predstavlja vrata turizma prema Europskoj uniji

Piše i snimila: Željka Laslavić

                       Među istarskim hotelijerima može se izdvojiti Istraturist, koji je u zadnjih 5 godina bitno iskoračio po poslovnim rezultatima i kvaliteti objekata, pa je danas jedna od vodećih hotelskih kuća u Hrvatskoj. Istraturist, s četrdesetogodišnjom tradicijom poslovanja u turizmu, raspolaže sa sedam hotela, četiri turistička naselja i pet autokampova, odnosno 20.000 kreveta koji su smješteni uzduž četrdeset kilometara dugačke umaške rivijere.

Od 1998. godine s udjelom od 72 posto većinski vlasnik Istraturtista je Zagrabačka banka, koja je osigurala preduvjete za dinamičan rast i razvoj kompanije, nakon što je hrvatski turizam devedesetih godina prošao kroz dramtično razdoblje, što se odrazilo na poslovanje Istraturista i na njegovu imovinu. Dolaskom Zagrebačke banke za Istraturist počinje razdoblje sveobuhvatnog restrukturiranja u svim domenama poslovanja, pa tako od gubitaša Istraturist postaje jedna od uspješnijih kompanija u hrvatskom turizmu.
Predsjednica Uprave Gordana Tomičić tu je dužnost preuzela 2002. godine nakon odlaska Renca Miletića, sadašnjeg predsjednika Uprave Miastre iz Rovinja. Gospođa Tomičić za sebe kaže da je dijete Istraturista s obzirom da je svoju karijeru počela graditi upravo u toj tvrtki, gdje je prošla kroz sve faze njenog razvoja. Osim u Istraturistu, vrlo je aktivna i na područjima koja su bitna za razvoj istarskog turizma: član je TZ Istarske županije, Vijeća TZ Grada Umaga, Istarske koordinacije za turizam, Skupštine TZ Istarske županije, Savjeta za turizam Istarske županije i predstavnik TZ Istarske županije u Saboru HTZ-a. Sa svojim timom suradnika Istraturistom upravlja na dinamičan, suvremen način, pa se danas osim rezultatima na području turizma, Istraturist ističe i pozicijom na tržištu kapitala s obzirom da je za sada jedini hotelijer čije su dionice, od sredine 2005. godine, uvrštene u prvu kotaciju Zagrebačke burze.

• Jedina ste kompanija koja se bavi turizmom u vlasništvu Zagrebačke banke. Kako i zašto je ZaBa postala većinski vlasnik Istaturista i je li zahvalno biti u njenom vlasništvu?

- U postupku vlasničke pretvorbe Istraturista Zagrebačka banka je svoja potraživanja temeljem odobrenih kredita pretvorila u vlasnički udjel u visini 12,07 posto temeljnoga kapitala. Odlukom Vlade RH o zamjeni vlasničkih udjela u turističkim poduzećima 1996. godine Zagrebačka banka postaje najveći dioničar Istraturista sa 42,7 posto udjela u vlasništvu, a dokapitalizacijom 1998. povećala je svoj vlasnički udio u Društvu na 71,8 posto, koji zadržava do danas.

• Koje su zasluge Zagrebačke banke za današnje rezultate i poziciju Istraturista?

 - Do ulaska ZaBe, Istraturist je bila kompanija opterećena mnogobrojnim problemima koji su karakterizirali poslovanje turističkih kompanija tog razdoblja. U ranim '90-im godinama, koje pamtimo kao najteže doba za hrvatsko gospodarstvo, a posebice za turistički sektor, Zagrebačka banka postala je naša poslovna banka. To je omogućilo našu opstojnost i u vremenu kada Istraturist, kao i većina drugih turističkih kompanija, nije mogao samostalno financirati svoje poslovanje. Kad Zagrebačka banka 1996. godine ulazi u većinsko vlasništvo, počinje novo razdoblje života Istraturista. Zahvaljujući njenoj strateškoj viziji, provodi se cjelovito restrukturiranje kompanije u svim sferama poslovanja. Jedna od osnovnih odrednica takve vizije bilo je kontinuirano ulaganje u podizanje kvalitete objekata. Jednako tako, provodeći u svojem poslovnom okruženju promjene radi usklađenja s visokim zahtjevima europskih standarda, Zagrebačka banka nametnula je i nama vlastitu korporativnu kulturu te prenijela stečene vještine i znanja u poslovanje Istraturista, što je u najvećoj mjeri pridonijelo dinamiziranju razvoja i preustroju Društva.

• Na koji način je danas vidljiva ta transformacija Društva?

- Kad govorimo o rezultatima Istraturista, potrebno je prije svega istaknuti turističku transformaciju kompanije, ali i preobražaj čitavog odredišta, odnosno grada Umaga u turističkom smislu. Umag je do nedavno bio sinonim masovnog turizma, a danas, upravo nakon kvalitativne transformacije Istraturista zahvaljujući intenzivnom investicijskom razdoblju tijekom kojeg je uloženo gotovo 100 milijuna eura, Umag je prerastao u prestižno turističko odredište visoke kvalitete smještaja. Nakon ulaganja u hotele, 2005. godine uloženo je 85 milijuna kuna u kampove, pa je ukupna ponuda od 9.000 mjesta u njima podignuta također na kategoriju 4 zvjezdice.

• Koja je uloga španjolske tvrtke Sol Meliae u Istraturistu?

- Zagrebačka banka je ulaskom u vlasništvo Istraturista htjela intenzivirati proces repoziciniranja Istraturista na tržištu, pa je 1998. godine ugovorena suradnja sa Sol Meliáom, vodećom hotelskom kompanijom u svijetu po broju hotela u odmorišnim destinacijama. Taj odabir se u tom razdoblju, s obzirom na situaciju u hrvatskom turizmu, činio logičan, jer je vezivanje uz uspješni brand otvaralo nove poslovne mogućnosti. Danas Sol Meliá upravlja operacijama u našim objektima, u kojima implementira visoke, internacionalni standarde kvalitete usluge.

• Kakva su iskustva Istraturista na tržištu kapitala s obzirom da su vaše dionice u prvoj kotaciji Zagrebačke burze?

- U svibnju 2005. godine sa Zagrebačkom burzom potpisan je ugovor o uvrštenju, te je dionica Istraturista, pod oznakom ISTT-R-A, postala prva turistička dionica na službenom tržištu Zagrebačke burze (prva kotacija). U 2005. godini ostvaren je volumen trgovanja u iznosu od 53 milijuna kuna, što je dosad najviši volumen od uvrštenja naših dionica na burzu. Taj je podatak značajan ako se uzme u obzir da je u slobodnoj trgovini (free float) samo 28 posto dionica Društva. Nakon sjednice glavne Skupštine, koja će se održati početkom svibnja, Istraturist će dioničarima ponovno isplatiti dividendu, koja će, kao i prošle godine, biti 5,3 kuna po dionici.

• Jesu li su se vlasnički interesi Zagrebačke banke nakon 10 godina vlasništva promijenili? Razmišlja li vlasnik o prodaji udjela, s obzirom da navodno tvrtka Deloitte&Touche u Istraturistu radi due dilligence?

- Smatram da biste to pitanje trebali uputiti Zagrebačkoj banci. No, mogu reći samo to da je poznato da hotelijerstvo nije osnovni predmet poslovanja Zagrebačke banke. Međutim, uvjereni smo da će rezultati našeg poslovanja utjecati na pažljivo promišljanje politike raspolaganja udjelom u našem vlasništvu.

• Može li se očekivati da će budući vlasnik Istraturista biti Sol Melia?

- Ne raspolažem takvim informacijama. Sol Melia je usmjerena na ostvarenje poslovnih ciljeva u okvirima potpisanog sporazuma o uslugama. U tom smislu bih istaknula intenzivnu suradnju na edukaciji zaposlenika i operativnog menadžmenta, implementaciji internacionalnih standarda u poslovanju, a posebno na pre-opening programu vezanom za našu, trenutačno, najznačajniju investiciju, resort Garden Istra.

• Koja je tržišna pozicija Istraturista danas, u odnosu na jaku konkurenciju istarskih hotelijera poput Rivijere i Plave Lagune iz Poreča te Maistre iz Rovinja?

- Istraturist je u zadnjih 5 godina intenzivnijim ulaganjima i dostignutom kvalitetom objekata izgradio lidersku poziciju među istarskim hotelijerima. Činjenica da tvrtka danas raspolaže sa 54 posto hotelskog smještaja sa 4 zvjezdice u Istri i 17 posto kapaciteta sa 4 zvjezdice u Hrvatskoj, govori o prestižnoj poziciji Istraturista u hrvatskom turizmu.

U 2005. godini u našim objektima ostvareno je 1,76 milijuna noćenja, što je 3 posto više od ostvarenja prošle godine i više od rasta noćenja u Istarskoj županiji. Brži porast noćenja omogućio nam je i porast tržišnog udjela među konkurentima u Istri. Istraturist je na razini svoje ukupne ponude u 2005. godini realizirao rast od 2 posto, a bitno je istaknuti da su najbolji rezultati ostvareni u segmentu čvrstih objekata, što potvrđuje da se Istraturist na tržištu hotela i apartmana pozicionirao kao jedna od najtraženijih turističkih destinacija u regiji.

Porast tržišnog udjela naših kampova je 9 posto, a zabilježen je i najveći rast noćenja - 6 posto, što je rezultat ulaganja i kvalitetnije kamp ponude u 2005. godini.

• Koje su osnove i pravila vaše razvojne politike?

- Istraturist je u obnovu svojih objekata uložio ukupno 670 milijuna kuna. Razvojna politika Društva snažno je orijentirana podizanju kategorije i atraktivnosti hotela. Usmjeravajući se u hotele, Istraturist je pokrenuo zahtjevan proces osuvremenjivanja zastarjelih objekata uniformiranog izgleda, ravnih betonskih ploha i neoriginalne ponude. U 2005. godini uloženo je 112 milijuna kuna, od čega je u autokampove uložen iznos od 85 milijuna kuna. Obnovljeno je i kategorizirano sa 4 zvjezdice 100 posto kamp ponude. Istraturist je prva kompanija u Hrvatskoj koja je svoju kamp ponudu uskladila s novim Pravilnikom o kategorizaciji, koji je stupio na snagu sredinom 2005. godine.

• Koji su vam kratkoročni ciljevi?

- U 2006. godini planiramo uložiti 191 milijun kuna. Od tog iznosa najveći dio uložit će se u dovršetak druge faze hotelskog resorta Garden Istra. Taj projekt podrazumijeva zamjenu standardnoga, stereotipnog hotela, sagrađenog '70-ih godina, suvremenim, turistički atraktivnim resortom. Rekonstrukcija objekta u postojećim gabaritima više nije bila moguća, stoga je potkraj 2005. godine stari hotel Istra srušen, a na njegovom mjestu gradi se novi kompleks, koji će se prostirati na 60 tisuća četvornih metara i imati moderan vodni park na više razina. Garden Istra će se marketinški pozicionirati na tržištu kao visokokomforni sport&family resort, raspolagat će s 500 smještajnih jedinica sa 4 zvjezdice, a Društvo će udio hotela s 4 zvjezdice uvećati za 15 posto.

• S kakvim rezultatima ulazite u novu sezonu i koji su vam kratkoročni ciljevi?

- Na planu financijskih pokazatelja Društvo je završilo 2005. godinu s 294 milijuna kuna prihoda, što je 1 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Polovinu prihoda, ili 147,7 milijuna kuna, Istraturist je ostvario u hotelima, koji su 27 posto smještajnoga kapaciteta. Zahvaljujući kvalitetnijoj ponudi, nastavljen je rast cijena hotela za dodatnih 5 posto u odnosu na proteklu godinu.

Sa 6 posto većim noćenjima, prihodi kampova su 36 milijuna kuna, što je značajnih 28 posto više od protekle godine. Veći prihodi rezultat su ulaganja u podizanje kategorije kampova, što je tržište prepoznalo i omogućilo njihovo repozicioniranje na tržištu već u prvoj godini ulaganja. Dobit iz poslovnih aktivnosti viša je za 16 posto u odnosu na ostvarenje prethodne godine, dok je neto dobit ostvarena u planiranom iznosu od 43,5 milijuna kuna.

• Ipak, u odnosu na 2004. godinu, kad vam je neto dobit bila 80 milijuna kuna, Istraturist je prošlu godinu završio s gotovo upola manjom dobiti.

- U odnosu na prethodnu godinu, ostvarena neto dobit je manja za 45 posto, pri čemu valja pojasniti da nije riječ o padu profitabilnosti iz osnovne djelatnosti, nego o utjecaju amortizacije odgođene porezne imovine. Naime, sukladno MRS-u 12, čija je primjena u Hrvatskoj neuobičajena, iako propisana Zakonom o računovodstvu, kompanija u svojim poslovnim knjigama iskazuje odgođenu poreznu imovinu. Njeno usklađivanje uvećalo je prošlogodišnju neto dobit za 38 milijuna kuna, a ove se godine neto dobit umanjuje za iznos njenog otpisa.

• Kako se ATP turinir uklapa u vaše poslovne planove?

- Umaški ATP turnir, u koji Istraturist ulaže od 1989. godine, predstavlja izuzetni kanal promocije turizma. Umag, Istra i Hrvatska u proteklih 16 godina pridobili su veliku medijsku pozornost upravo zahvaljujući tom turiniru. No, neovisno o snazi ATP-a, sponzori su do sada nedovoljno koristili njegove marketinške potencijale. Stoga je potrebno istaknuti ovogodišnje potpisivanje ugovora o suradnji između Istraturista i Podravke, kao odličnoga poslovnog pothvata kojim se vezuju marketinški potencijali hrvatskih brandova: Podravke, ATP-a Croatia Open i Istraturista.

• Na kakvoj se tržišnoj poziciji nalazi Istra u odnosu na Dalmaciju, čija pozicija na tržištu ubzano raste?

- Promatrano po regijama, 2005. godine izraženiji je rast potražnje za Dalmacijom, međutim, i u 2005. godini najveći turistički promet ostvaren je u Istarskoj županiji, gdje se odmaralo 2,5 milijuna turista i ostvareno je 16,6 milijuna noćenja - 32 posto noćenja ostvarenih u Hrvatskoj.

S obzirom na rastući interes za Dalmaciju, treba istaknuti da je prošla godina za Istru značajna jer su pokrenute mnoge promjene. U suradnji privatnoga i javnog sektora pokrenute su nove aktivnosti ključne za razvoj turizma u cilju povećanja broja gostiju u pred i posezoni i razvoja uvjeta za ulazak na nova tržišta.

Na temelju prethodno usvojenog Master plana turističkog razvoja i Marketing plana, odabrani su novi elementi vizualnog identiteta branda Istra, a prilikom pripreme Marketing plana za 2006. godinu postignut je visok stupanj sinergije kod udruživanja novca privatnoga i javnog sektora. Tako će se u 2006. godini, umjesto na pojedinačnu, neorganiziranu promociju, za promociju Istre kao integralnoga turističkog odredišta utrošiti gotovo 10 milijuna kuna, koje su udružili istarske turističke zajednice i hotelijeri. Vjerujemo da će novi način ulaganja polučiti pomake u promociji Istre.