Zbog obvezne srednje škole zasad se neće mijenjati Ustav

Ne inzistiram na promjeni Ustava, ali ako se obvezno srednjoškolsko obrazovanje ne može uvesti zbog Ustava, molim pravnike da mi odgovore kako može - postavio je pitanje ministar Dragan Primorac na okruglom stolu o uvođenju obveznog srednjoškolskog obrazovanja i naglasio da Ustav treba služiti građanima i državi

Da bi se realizirao strateški cilj Republike Hrvatske prema kojem bi trebalo povećati razinu ukupne obrazovanosti i obrazovni sustav do 2010. učiniti najkonkurentnijim u ovom dijelu Europe, Ministarstvo obrazovanja stvorilo je pretpostavke za reformu obrazovnog sustava koja predviđa: uvođenje državne mature, reformu strukovnog obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje i obvezno srednjoškolsko obrazovanje. Cijeli je model obrazovanja već dobio epitet hrvatskog izvoznog proizvoda jer je za njegovu primjenu zanimanje pokazala Makedonija, koja, kao i Hrvatska, ima osmogodišnje obvezno obrazovanje, dok u razvijenim zemljama obvezno obrazovanje traje devet ili više godina.

- No uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, koje je predvidjela pedagoška struka, zadire u Ustav, smatraju pravnici, s obzirom na to da obveza podrazumijeva represiju i sankcije u slučaju izbjegavanja obveze - rekao je Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Kao što je naglasio prof. Smerdel, treba izbjeći promjenu Ustava da bi se postigao kratkoročni efekt, bilo u predizborno ili poslijeizborno vrijeme.

Gordijski čvor može se presjeći promjenom termina 'obvezno', zaključili su sudionici okruglog stola. Mila Jelavić, prevobraniteljica za djecu, predložila je izraz 'besplatno srednjoškolsko obrazovanje' s obzirom na to da mjere koje predlaže Ministarstvo prosvjete potiču učenike da upišu i završe srednju školu, a represija ne bi trebala biti u prvom planu. Kao što je u uvodnom predavanju naveo ministar Dragan Primorac, u Hrvatskoj 40 posto stanovnika ne završi osnovnu školu i ne stječe kvalifikacije za zapošljavanje, a u školskoj godini 2006./07. čak 15,62 posto učenika nije ni počelo ići u srednju školu.

Povećanjem obrazovnog standarda trebalo bi povećati i konkurentnost Hrvatske na tržištu znanja, a da bi se anulirali bar  financijski razlozi za odustajanje od srednje škole, Ministarstvo prosvjete osigurat će do 2010.  besplatan smještaj u domu za sve polaznike obveznog srednjoškolskog obrazovanja izvan mjesta stanovanja te besplatne udžbenike i prijevoz, a do tada bi i većina škola trebala raditi u jednoj smjeni. Izdvajanja Ministarstva znanosti obrazovanja i športa zato su se u posljednje tri godine povećala 33,66 posto. Kao što je naveo ministar Primorac, prema izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska se sa 64. mjesta 2005. popela na 51. mjesto 2006. godine. Najbolje je plasirana u kategoriji visokog obrazovanja, inovacija i tehnologije.

- Hrvatska mora slijediti zahtjeve konkurentnosti, a Ministarstvo je za povećane zahtjeve osiguralo novac, objekte i pretpostavke za zapošljavanje u srednjoškolskom obrazovanju - istaknuo je ministar Dragan Primorac. 
Goran Milas, voditelj projekta 'Modeli obveznog srednjoškolskog obrazovanja' na Institutu društvenih znanosti 'Ivo Pilar', istaknuo je da projekt obvezne srednje škole ima veliku potporu javnosti i da ga podržava i 50 posto nezavršenih srednjoškolaca.  (Sandra Pocrnić Mlakar)