Zbog oštre konkurencije na tržištu mobitela ni teškaši ne prežu od krađe tehnologije

Prošlog je tjedna Nokia predala tužbu protiv Applea zbog kršenja prava na 10 svojih patenata. Međutim, prije nekoliko je godina Qualcomm tužio Nokiju za čak 11 slučajeva kršenja prava na patente, a i Apple ih već otprije ima nekoliko.

Piše: Vanja Figenwald
[email protected]

Prošlog su tjedna posve skinute rukavice tužbom Nokije protiv Applea. Dva elektronička teškaša već su se neko vrijeme mjerkala s daljine da bi finskom vladaru spravica koje život znače napokon popustili živci i nestalo strpljenje. Nokia je predala tužbu u kojoj navodi da je rival Apple prekršio 10 patenata vezanih uz GSM i WLAN tehnologije, koje Nokia smatra svojima. Među navedenim patentima nalaze se, zapravo, teh-nologije bez kojih suvremeni mobiteli uopće nemaju smisla, poput GSM-a (globalni sustav za mobilnu ko-munikaciju), WLAN-a (bežično umrežavanje uređaja) i UMTS-a (univerzalni sustav za mobilne telekomu-nikacije).

Nokia je, objasnili su u kompaniji, u posljednjih 20 godina uložila više 40 milijardi eura u razvoj svog teh-nološkog portfelja, jednog od najvećih u industriji. Poseban bi problem za škrti Apple moglo biti taj da No-kia ima potpisane sporazume za uporabu tih patenata s 40-ak različitih kompanija. Apple je bio pametniji - odbio je platiti naknadu za uporabu. Tako prema Nokiji Apple još od 2007. krši patentna prava, točnije ot-kad je počeo s proizvoditi legendarni iPhone. Naravno, nisu se poslovično hladni Finci samo tako zapalili zbog te ionako uobičajene bahatosti tvrtke iz Cupertina, nego je riječ o tinjajućem sukobu još otkako je Apple odlučio narušiti feudalni mobitelski sustav u kojem je Nokia do tog trenutka suvereno vladala. Novajlije su sjajno iskoristili besprijekoran imidž stvo-ren na prijašnjem hitu u području mp3-glazbe iPodu i u kratkom roku prilično zatresli pomalo učmalu podje-lu u svijetu mobitelaša. Nokia je, ukupno gledano, uspjela zadržati vodeći položaj, ali udio im je osjetno smanjen.

Dvostruka mjerila

Iako je Apple trn u oku gotovo svima u području mobilne telefonije i prijenosnih mp3-uređaja, bitka se sve dosad zadržavala u tržišnoj areni u kojoj su svi koji su pokušavali konkurirati izravno Appleovim proizvo-dima loše prošli. Ta su se dva diva počela sudarati otprilike u veljači ove godine, kad se i Nokia pridružila gore spomenutim pokušajima da potuče Apple na njegovu terenu najavom pokretanja svoga glazbenog in-ternetskog servisa Ovija po uzoru na Appleov iTunes, zaoravo jedini servis za prodaju glazbe putem interne-ta koji je uspio postići golem uspjeh uz naplatu. Ovi je zamišljen kao servis širokog raspona koji će korisni-cima Nokijinih mobitela obuhvatiti sve njezine online usluge. Sasvim je suvišno i spominjati da još od prvih iPhoneova Nokia pokušava proizvesti svoj mobitel iPhone ‘killer’, no bez većeg uspjeha u odnosu na sve druge koji su to pokušali.

Nokijina je nervoza razumljiva. Usprkos održavanju dominantnog položaja na tržištu, finski div sve se teže nosi s drskim patuljcima, pogotovo na tržištu smartphonea, koji postaju sve popularniji proizvod. Appleov iPhone i RIM-ov BlackBerry u posljednje vrijeme ugrabili su velik komad tržišta (Nokia je izgubila otprilike 25 posto) i, što posebno boli, unatoč osjetno manjim udjelima bilježe veće profitne marže. Četvrti kvartal ove godine donio je Appleu skok profita od čak 46 posto uz 14-postotni udio u globalnom tržištu smartpho-nea. Još je jedan zanimljiv podatak vezan uz tu tužbu. Naime, upravo je Nokia svojedobno kritizirala isti onaj sustav naplate licencija za patente u industriji na koji se sada poziva, naime kad ju je Qualcomm tužio zbog čak 11 slučajeva kršenja prava na patente od 2005. do 2007. Temelj je tužbe, prema Nokiji, ‘osnovno načelo u industriji mobitela da kompanije koje pridonose razvoju tehnologije i uspostavljanju standarda svo-jim intelektualnim vlasništvom za to morau biti kompenzirane’. Taj je problemčić tada riješen ‘cross-licensingom’, odnosno razmjenom nekih patenata i naplatom tantijema.

Nije mu prva krađa

Takav rasplet povod je nekim spekulacijama da Nokia zapravo ne želi zabranu, nego samo naplatu tantije-ma, no zasad je teško reći što joj je točno namjera. Sasvim je sigurno da Apple sve više počinje smetati etab-liranim vladarima koji ne uspijevaju konkurirati popularnosti njegovih proizvoda, a sve teže nalaze vlastitu kreativnu uzdanicu. Sa svoje je strane pak Apple također industrijska ‘mustra’. Kompanija je, vjerojatno, najuspješniji primjer uobličavanja bahatosti u poslovni i marketinški model u povijesti, pa se njezino nonšalantno odbijanje pla-ćanja za niz tehnologija koje nisu pale s neba niti ih je on smislio sjajno uklapa u tako stvoreni imidž. Indus-trija mobitela pliva u patentiranim tehnologijama. To za početnike poput Applea znači visoke naknade sta-rim igračima, što su oni jednostavno odbili.

I nije prvi put, Apple je bio nestašan i prije. Tajvanski Elan Mic-roelectronic u travnju ga je tužio za kršenje dvaju patenata vezanih uz ekrane osjetljive na dodir, krucijalne tehnologije za iPhoneov uspjeh. Scenarij je bio vrlo sličan. Apple je elegantno uzeo tehnologiju ne osjetivši se ni u jednom trenutku obveznim nekomu platiti za nju i kasnije je zahtjeve tajvanskog Elana glatko odbio. Kompanija je prije te tužbe već uspjela dobiti sudsku zabranu uporabe tehnologije protiv američkog Synapticsa, s kojim je onda postignut dogovor o ‘cross-licensingu’ i naplati tantijema. Razumljivo je da se s rastom uspjeha neke kompanije povećava i broj zainteresiranih za naplatu tog uspjeha. Međutim, Apple, čini se, ima naviku tretirati neke popularne tehnologije kao javna dobra ili kao rezultat vlastitoga genija, što je, vjerojatno, točno u određenom broju slučajeva, ali ne baš u svim.

Konkurenti pak očito gube živce jer ne uspijevaju proniknuti u tajnu popularnosti Applea i njegovih proizvoda koja seže toliko daleko da uspijeva baciti obožavatelje u trans čak i kad im prodaje evidentno manjkave proizvode. Popularnosti iPhonea, primjerice, uopće nije štetilo to što je imao niz nedostataka u odnosu na standard po-put nemogućnosti slanja MMS-a, izostanka bljeskalice, mogućnosti snimanja videa, nemogućnosti mijenja-nja baterije, loše kamere itd. Dovoljno da konkurenciju baci u očaj.