Zdenka: Idiličnu sliku renesanse mute samo kooperanti

Otkako su Granolio i Cautio preuzeli tvrtku Zdenka-mliječni proizvodi, na koju je prenesen brend Zdenka, sve je živnulo. Širi se paleta proizvoda, investira se u distribuciju, planira se izvozna ofenziva... Nezadovoljni su samo kooperanti, kojima se 40 posto vrijednosti odnedavno počelo plaćati u repromaterijalu

pišu Matilda Bačelić i Antonija Knežević

Novi proizvodi, nove tehnologije, nova pakiranja. Reklama na TV-u. Zdenka. Potpuno nepovezane rečenice, koje je donedavno bilo nemoguće strpati u isti koš, ipak su se uspjele povezati. Sudeći prema najavama iz Velikih Zdenaca, u bliskoj budućnosti mogli bismo svjedočiti renesansi nekad snažne mljekarske industrije. U srpnju prošle godine zagrebački je Granolio kupnjom tvrtke Zdenka-mliječni proizvodi, na koju je prenesen brend Zdenka i koja se bavi proizvodnjom sira, zaokružio svoju priču u Zdenki.

Naime, zajedno s financijskim partnerom Cautiom iz Našica na natječaju HFP-a kupio je, nakon Zdenačke farme i Prerade žitarica, i treću tvrtku koja je nastala restrukturiranjem posrnule Zdenke d.d.

U svojoj ponudi Granolio i Cautio tada su obećali u Zdenka-mliječne proizvode uložiti 140 milijuna kuna. Sudeći prema riječima novog predsjednika Uprave Željka Gatjala, u ovoj su godini planirana ulaganja od 44 milijuna kuna. Riječ je prije svega o novim proizvodima, opremi, vozilima i marketinškoj kampanji. Dok neki sumnjaju u realnost tih najava, novi vlasnici su, kao i dosad, ostali bez komentara o svojim planovima, a menadžment je više nego optimistačan. Također, ostalo je nepoznato koji su planovi Granolijeva vlasnika Hrvoja Filipovića s ostale dvije tvrtke koje su nastale raspadom Zdenke, a u kojima bi trebao razvijati stočarstvo i mlinarstvo.

Novi čelni čovjek

Uz Željka Gatjala, u novoj Upravi Zdenka-mliječnih proizvoda, koju su postavili Granolio i Cautio, još su Zdenko Mihelić, zadužen za komercijalne poslove, i dotadašnji predsjednik Uprave Đuro Mišanović, zadužen za proizvodnju. Novi prvi čovjek Gatjal prije prelaska u Zdenku radio je u mljekari Staro Petrovo Selo, PPK Kutjevu i Zvečevu. - Zdenka ide dalje i diže se - optimističan je sada za kormilom Zdenke. - U manje od šest mjeseci napravili smo - kaže Gatjal - nekoliko novih proizvoda - sir trapist u kori, svježi sir, feta sir, sirni namaze. Uskoro se kreće s topljenim sirom u listićima, a u budućnosti se planiraju novi proizvodi poput sira s tartufima.

Kao motive ulaska u nove segmente Gatjal navodi činjenicu da u njima nema previše uvozne konkurencije kojoj teško mogu konkurirati cijenama, a kod svježeg sira riječ je o proizvodu koji nema dugačak vijek trajanja i 'brzo se okreće'. Prema njegovim riječima, novi vlasnik nije Zdenkinim proizvodima trebao otvarati vrata trgovačkih lanaca jer su u svim i prije bili prisutni, ali je njihova količina, posebno u Konzumu, višestruko povećana. U svom starom portfelju Zdenka ima topljeni sir, prema čemu je najpoznatija, polutvrde sireve te maslac. Sadašnja se proizvodnja kreće na razini od 180 tona sira na mjesec plus 60 tona topljenog sira.

Osim u nove proizvode, ulaže se i u vozni park, koji je obnovljen s 15 novih vozila. Zahvaljujući tome proizvodi se mogu voziti direktno u trgovine, a ne na skladišta kao dosad. Novost je i novosagrađeno centralno skladište u krugu tvornice. Investicije u novu opremu, osim kapitala vlasnika, mogla bi pogurati i sredstva iz fonda SAPARD, na čiji su se natječaj prijavili. U TV i billboard reklame ove su godine uložili sedam milijuna kuna.

- Promotivna kampanja je prva faza i samo dio cjelovite strategije revitalizacije brenda Zdenka tijekom ove i iduće godine. Pred finalizacijom je i projekt redizajna znaka i logotipa Zdenka kao i redizajna ambalaže svih linija proizvoda, nakon čega je predviđena dodatna kampanja - kaže Roberto Srpak, direktor agencije za tržišno komuniciranje Tridvajedan, koja je angažirana na tom projektu.

Izvozna ofenziva

Jedna od dugotrajnih boljki u Zdenkinom poslovanju je gotovo nikakav izvoz, što je posljedica loše sklopljenih ugovora s distributerima za zemlje bivše Jugoslavije, zbog čega se dogodilo da Zdenka pod svojim logom ne može samostalno izvoziti na istok. Nešto mršavog izvoza odnosilo se na daleka tržišta SAD-a i Australije. Gatjal sada početak 'izvozne ofenzive' najavljuje za srpanj ove godine kada istječu nepovoljni ugovori s distributerima i očekuje povećanje izvoza i do sto posto ove godine. Očekuje se i rast prihoda od oko 50 posto, sa 100 na 150 milijuna kuna.

Što se tiče broja zaposlenika, za koje se oduvijek smatralo da ih je u Zdenki previše, Gatjal kaže da su zaposlili deset novih ljudi i da nikog ne namjeravaju otpuštati, što im, doduše, još neko vrijeme ne dopušta ni ugovor s HFP-om.

- Kao i svi drugi, osjećamo krizu i produživanje rokova plaćanja, ali vjerujem u svijetlu budućnost - optimističan je Gatjal. U principu, da nema kooperanata, u Zdenki bi bio sve idilično. Ovako novoj Upravi, doduše bez konkretnih posljedica, muke zadaju gnjevni kooperanti, kojima se odnedavno počelo plaćati 60 posto u novcu, a 40 posto u repromaterijalu, skupljem od onog koji sami mogu nabaviti.

- Otkad je u Zdenku došao novi vlasnik, nastupio je režim plaćanja koji nećemo moći dugo izdržati - kaže Mirko Jakupec, jedan od Zdenkinih najvećih kooperanata. Zdenka ima 950 kooperanata i otkupljuje 1,8 milijuna litara mlijeka na mjesec, odnosno 60 tisuća litara na dan. - Sve svoje obveze prema kooperantima podmirujemo i sada ćemo platiti mlijeko za treći mjesec. Dio kompenziramo kroz poljoprivrednu apoteku, koja na taj način kreditira proizvođače mlijeka - kaže Gatjal, dodajući da nitko nije prisiljen prodavati im mlijeko. - Mogu se s nekim drugim dogovoriti. To je tržište - poručuje Gatjal. No, kooperanti nemaju mnogo izbora, napominje Jakupec, jer su mljekare postigle dogovor da si međusobno ne preotimaju kooperante štiteći tako postojeće cijene i uvjete.

Sir za Klaru

Poznavatelji prilika u branši, pak, uglavnom pozdravljaju širenje palete Zdenkinih proizvoda i promjene koje se događaju u Velikim Zdencima. Pametnim se potezom smatra širenje portfolija na listiće topljenog sira, jer je riječ o profitabilnom proizvodu. No, mnogo ih je skeptično u vezi sa svime ostalim. Primjerice, svježi sir ima skupu proizvodnju koja traži dosta ljudskog rada, nije osobito profitabilan, ne može se izvoziti i zahtijeva posebnu distribuciju. S druge strane, dobar će potez biti ako se uspije plasirati u pekarsku proizvodnju, što je i logična varijanta s obzirom da je Granolio u vlasničkoj strukturi Zagrebačkih pekarni Klara.

- Važno je da su se ulaskom u niše svježeg i tvrdog sira maknuli od masovne proizvodnje - smatra Damir Horvat, vlasnik konzultantske tvrtke Deport. Kod tvrdog je sira jedini problem što je njegova potrošnja još uvijek relativno mala. U svakom slučaju, zadatak dizanja Zdenke iz pepela nije nimalo lagan. Posebno ako se najavljena ulaganja pokažu nerealna. A ona su nužno potrebna da bi se Zdenka pomaknula s mrtve točke. Manevriranje između tog imperativa, seljaka, trgovačkih lanaca... a sve to u krizi, tražit će pravu virtuoznost na djelu.