Zdrava prehrana nezaobilazna je u svladavanju stresa

Piše: Tatjana Divjak
www.tatjanadivjak.hr

Često cijeli dan ništa ne stignete pojesti, a kada dođete kući, ne znate prestati. Zbog toga vas muči grizodušje, no opravdanja je ipak previše...

Jeste li doista iskoristili ljetni odmor? Nadam se da ste se vratili odmoreni, bez opeklina od sunca, i da niste dobili ni jedan suvišan kilogram. Plivali ste, redovito se i zdravije hranili tijekom godišnjeg odmora. Ako ste propustili tu priliku, vrijeme je da razmislite o svojem načinu prehrane i odmah odlučite da ćete se zdravije hraniti. Čekaju vas obveze, brži tempo i mjeseci bez pravog odmora, ali i zima, tijekom koje ćete prelako 'zaraditi' poneki kilogram viška. Plan koji zacrtate danas zajamčit će vam dugoročne rezultate. Ne samo da ćete biti zadovoljniji time kako se osjećate nego će vam biti i lakše kretati se, a time i obavljati sve one zadatke koje pred vas stavlja vruća poslovna jesen.

Stres ugljikohidrate lako pretvara u masno tkivo i smješta ga na područja s kojih ga se teško riješiti. Posljedica je to i genetske predodređenosti, naslijeđe generacija koje su naizmjence bile gladne i site, pa je i vaše tijelo natjerano da mudro zaključi: 'spremam višak za crne dane'. Tako se štiti od izvrgnu-tosti naporima kojima ga stalno opterećujete. Kad je U vaš organizam na udaru loše prehrane, brzoga životnog ritma i stresa, upravo vas te zalihe 'drže', no istodobno vam ometaju rad srca, disanje, oslabljuju mnoge organe i krvne žile. Posljedice već pomalo osjećate, a ako ste još mladi i jedri, sve te napomene shvatite kao upozorenje.

Vjerujem da znate kako nije dobro svaki dan jesti meso, osobito ne crveno. Znate da bi trebalo jesti manje obroke, ali češće. Znate i da osim kalorija u tijelo treba unositi i vitamine, vlakna i još 'tristo čuda', a ponešto ste čuli i o važnosti enzima. Premalo se krećete i znate da biste, i kad je o tome riječ, trebali nešto poduzeti za svoje zdravlje. Sigurno znate i da je mediteranski način prehrane ideal zdravog načina prehrane u zapadnoj civilizaciji: maslinovo ulje, riba, puno svježeg povrća i voća. Laganiji i uravnotežen način prehrane osigurava dulji životni vijek, manje bolesti srčanih i krvožilnih bolesti, pa čak i sprječava rak.

Ali kako to organizirati u tom ludom ritmu u kojem svakodnevno živite tijekom cijele godine? Radite do iznemoglosti i često nemate vremena ni za kratku stanku. Često cijeli dan ništa ne stignete pojesti, a kad dođete kući, ne možete prestati. Zbog toga vas muči grizodušje, ali opravdanja je previše. Možda je doista došlo vrijeme da nešto učinite za sebe. Jeste li spremni svoje prehrambene navike početi mijenjati već ovu jesen? Napravimo plan i krenimo prema zdravlju!

Unaprijed pripremite plan prehrane za cijeli tjedan i prilagodite ga svojim potrebama i mogućnostima. Vodite računa i o tome kad jedete, što i kako jedete, a ne samo koliko. Odvojite dovoljno vremena za ručak (ali i užinu) kako biste potpuno sažvakali hranu koju unosite u organizam. Ne postoji li na vašemu radnom mjestu mogućnost organizirane prehrane, hranu donesite od kuće (bar voće).

Uravnotežena prehrana često se prikazuje s pomoću piramide zdrave prehrane. Temeljne su namirni-ce, s najvećim udjelom u prehrani, ugljikohidrati, nerafinirane ili integralne žitarice, tjestenina i riža. Sljedeće su namirnice u piramidi prehrane svježe voće, lisnato povrće i mahunarke, mlijeko (manje masno ili obrano) i mliječni proizvodi (jogurt, svježi sir) te bijelo meso perad i plava riba. Najmanje su količine predviđene za slatka jela i masnoće. Potrebu za slatkim možete zadovoljiti sušenim vićem, koje ima i veliku nutritivnu vrijednost. Upotrebljavajte što manje soli, a kao masnoću maslinovo ulje, jer, osim što je lako probavljivo, štiti krvne žile i srce. Svakako doručkujte. Poželjna su zapravo sva tri glavna obroka, kao i dva međuobroka (voće).

Da biste se osjećali dobro, prehrana bez plana vježbanja neće biti dovoljna. I ne zaboravite piti dovolj-no vode - 1,5 do dvije litre na dan. Ona je prijeko potrebna našem organizmu, jer pomaže pri probavljanju, održava tjelesnu temperaturu i sudjeluje u oblikovanju i funkcioniranju tjelesnih stanica. Sjetite se i da se ljudsko tijelo sastoji od približno 70 posto vode, a uz to, ono na dan i izbaci tri litre te tekućine. Nadoknadite stoga svaku izgubljenu kapljicu jer voda je život.

 Kraj