Zdravstvena polica isplati se radniku i poslodavcu

Pri obračunu plaće radniku poslodavac može umanjiti osnovicu za porez na dohodak do visine premije plaćene u odnosnom mjesecu, a najviše do 1.000 kuna u mjesecu

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Novim paketom zdravstvenih propisa koji su na snazi od 3. kolovoza ove godine prilično su sužena prava koja se financiraju iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja. Reforma zdravstvenog sustava polazi od nužnosti racionalizacije troškova, a najveća ušteda namjerava se ostvariti na lijekovima. Osiguranici obveznog osiguranja će na temelju iskaznice zdravstvenog osiguranika bez doplate moći koristiti samo jeftinije, generičke lijekove s tzv. osnovne liste lijekova. Žele li se, pak, liječiti liječiti izvornim, skupljim lijekom s dopunske liste lijekova, sami moraju snositi razliku između cijene lijeka s dopunske liste i cijene tzv. zamjenskog lijeka s osnovne liste lijekova.

Osim u cijeni lijekova, osiguranici obveznog osiguranja i dalje su dužni sudjelovati u svim troškovima liječenja, od specijalističkih pregleda i operativnih zahvata preko stomatološke zaštite do kupnje ortopedskih pomagala. Zakonom o zdravstvenom osiguranju za svaki je oblik zdravstvene zaštite propisano koji se dio cijene zdravstvene usluge pokriva iz osnovnog osiguranja, a koji dio cijene snosi sâm osiguranik. Tako je izrijekom određeno da za djecu, učenike i studente osnovno osiguranje podmiruje sve troškove liječenja. Isto vrijedi i za troškove kemoterapije, zdravstvenu zaštitu u vezi s presađivanjem ljudskih organa te hitnu medicinsku pomoć. No za većinu usluga osiguranici su obvezni sudjelovati u podmirivanju troškova zdravstvene zaštite u visini od 15, 25, 30 ili 50 posto pa od pune cijene zdravstvene usluge. Oslobađanje od obveze sudjelovanja u troškovima liječenja propisano je samo za određene skupine osiguranika (djeca do 18 godina, osobe s invaliditetom, muškarci dobrovoljni darivatelji krvi s više od 35 darivanja i žene s više od 25 darivanja) te za socijalno ugrožene kategorije osobe čiji prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 45,59 posto proračunske osnovice.

Pristojba se plaća u svakom slučaju

Obvezu sudjelovanja u troškovima liječenja i podmirivanju cijena lijekova osigurane osobe mogu podmirivati izravno ili putem police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Police dopunskoga zdravstvenog osiguranja mogu se sklapati s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili s osiguravateljima koji posluju na tržištu osiguranja i koji ispunjavaju propisane uvjete. No, među njima je bitna razlika u sljedećem: police dopunskoga zdravstvenog osiguranja sklopljene s HZZO-om korisniku osiguravaju samo pokrivanje dijela cijene zdravstvenih usluga, ali ne i razliku u cijeni lijeka s dopunske liste u odnosu na osnovnu listu lijekova, dok police dopunskoga zdravstvenog osiguranja sklopljene s osiguravateljima koji posluju na tržištu usluga osiguranja korisniku omogućavaju i pokrivanje dijela troškova liječenja i razlike u cijeni lijekova.

Nijedna polica dopunskog osiguranja, bilo da je sklopljena s HZZO ili s osiguravateljem koji posluje na tržištu usluga osiguranja, ne može korisniku omogućiti oslobađanje od obveze plaćanja administrativne pristojbe. Visinu administrativne pristojbe posebnom odlukom određuje Vlada RH, a ona ne može biti manja od pet kuna za pojedinu zdravstvenu uslugu. Ukupan iznos plaćenih administrativnih pristojbi po osiguranoj osobi ne smije biti veći od30 kuna na mjesec.

Osiguravatelji koji posluju na tržištu mogu sklapati police dopunskog osiguranja, ali i police dodatnoga zdravstvenog osiguranja koje osiguranicima daju pravo na viši standard zdravstvene zaštite. HZZO nema ovlaštenje sklapati police dodatnog osiguranja.

Obvezan pisani pristanak radnika

Sužavanje prava koja osiguranici ostvaruju u obveznom zdravstvenom osiguranju motivirat će predstavnike radnika i njihove asocijacije da pojačaju pritisak prema poslodavcima da za radnike kao korisnike osiguranja ugovaraju police dobrovoljnog osiguranja. Opravdano je pretpostaviti da će poslodavci i radnici biti zainteresiraniji za ugovaranje polica dopunskog osiguranja jer bi prema opsegu prava koja te police daju premije dopunskog osiguranja trebale biti niže od premija za dodatno osiguranje.

Police dopunskog osiguranja samo pokrivaju troškove liječenja i kupnje lijekova, a police dodatnog osiguranja korisnicima omogućavaju viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na osnovni. Propisi o zdravstvenom osiguranju određuju da je ugovaratelj i korisnik dopunskog osiguranja uvijek osiguranik  fizička osoba. Iznimno, ugovaratelj osiguranja za korisnika može biti i netko drugi, bilo pravna ili fizička osoba, ali korisnik uvijek mora biti osiguranik.
Poslodavac može biti stranka ugovora o dopunskom i dodatnom osiguranju za svoje radnike, ali uz uvjet da mu svaki radnik dade pisani pristanak. Ako je nekim od izvora radnog prava koji obvezuju poslodavca (npr. kolektivni ugovor) ugovorena obveza poslodavca da radnike osigura na dopunsko ili dodatno zdravstveno osiguranje, tada je poslodavac obvezan za radnike kao korisnike sklopiti takvu policu osiguranja.

No, zbog zakonskih odredbi koje neke kategorije osiguranika oslobađaju od obveze sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite sklapanje ugovora o dopunskom osiguranju nepotrebno je za radnike koji su oslobođeni plaćanja participacije. Sklopi li poslodavac i za njih policu dopunskog osiguranja, ima troškove prema toj osnovi, a radnici su pri korištenju zdravstvene zaštite u istom položaju kao da za njih nije sklopljena polica dopunskog osiguranja. Za njih je jedino povoljno to da im premija osiguranja koju plaća poslodavac, a na koju se plaćaju svi obvezni doprinosi, povećava mirovinsku osnovicu.

Porez na plaćene premije

Dopunsko i dodatno osiguranje su oblici dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Premija koju poslodavac kao ugovaratelj osiguranja plaća za dopunsko ili dodatno zdravstveno osiguranje svojih radnika u poreznom je smislu plaća radnika. Prema propisima koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa i poreza na dohodak, poslodavac je pri svakoj isplati plaće dužan obračunati i uplatiti obvezne doprinose iz plaće i na plaću. Ako od radnika prethodno pribavi pisani pristanak, poslodavac može pri obračunu plaće radniku umanjiti osnovicu za porez na dohodak do visine premije plaćene u odnosnom mjesecu, a najviše do 1.000 kn u mjesecu. Iako je poslodavac stranka ugovora o osiguranju, a radnik korisnik osiguranja, prema čl. 18. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak plaćena se premija priznaje u izdatke koji radniku umanjuju poreznu osnovicu.

Pisani je pristanak radnika nužan jer se olakšica za plaćene premije osiguranja kumulira s drugim propisanim olakšicama, tako da porezni obveznik može u kalendarskoj godini umanjiti osnovicu poreza na dohodak za ukupno najviše 12.000 kuna za sve propisane namjene (plaćene premije životnoga, dobrovoljnoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izdaci za liječenje i izdaci za stanovanje). Porezni obveznik koji ima više različitih mogućnosti za korištenje poreznih olakšica, i to ako je njihova suma veća od propisanoga limita, sâm bira koju će olakšicu koristiti.

 Obračun plaće i premije

Ako poslodavac za radnika koji mu je dao pristanak za korištenje porezne olakšice na osnovi premije dopunskog zdravstvenog osiguranja uplaćuje premiju u iznosu od 100 kuna, ukupni trošak za poslodavca iznosi 146,50 kuna. Za radnika koji nije dao pristanak za korištenje porezne olakšice, osim obveznih doprinosa iz plaće i na plaću, poslodavac mora obračunati i porez na dohodak i prirez prema stopi koja ovisi o ostalim primanjima radnika ostvarenim u odnosnom mjesecu, pa je trošak plaće isplaćene u obliku plaćene premije osiguranja prilično veći. Ako pri isplati plaće radniku nije umanjena porezna osnovica za plaćene premije zdravstvenog osiguranja, radnik može nakon isteka kalendarske godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak i iskoristiti takvu poreznu olakšicu.

VAŽNO! Mogućnost odustajanja od starih polica dopunskog osiguranja sklopljenih s HZZO-om
Moguće je odustati od dopunskoga zdravstvenog osiguranja

Prije stupanja na snagu novih zdravstvenih propisa HZZO je s brojnim ugovarateljima sklopio police dopunskog osiguranja koje su u vrijeme sklapanja korisniku omogućavale pokrivanje razlike i u cijeni zdravstvenih usluga i u cijeni lijekova. Prema prijelaznim odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, te su police i dalje na snazi, sve do isteka roka na koji je ugovoreno dopunsko osiguranje. Me-đutim, nakon što se donese osnovna i dopunska lista lijekova, korisnici tih polica bit će u nepovoljnijem položaju nego u vrijeme sklapanja ugovora o osiguranju. Polica koju su sklopili s HZZO-om prije 3. kolovoza 2006. više im ne osigurava isti opseg prava kao u vrijeme zaključenja ugovora o dopunskom osiguranju.
Zbog tog je razloga posebnom odlukom koju je donijelo Upravno vijeće HZZO-a ugovarateljima tak-vih polica omogućeno odustajanje od ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Zahtjev za odustajanjem od ugovora ugovaratelj podnosi u pisanom obliku, a ako je do tog datuma preplaćena premija osiguranja koja je u pravilu ugovorena kao godišnja, ugovaratelj ima pravo na povrat preplaćenog iznosa. Ako zahtjev za odustajanje od ugovora o dopunskom osiguranju bude podnesen prije stupanja na snagu osnovne i dopunske liste lijekova, ugovori će se poništavati s danom stupanja na snagu novih lista lijekova. Za zahtjeve koji budu podneseni nakon stupanja na snagu osnovne i dopunske liste lijekova ugovori će se poništavati s danom zaprimanja zahtjeva.

Kraj