Zdravstvo i dalje previše troši

Zaduživanje jedinica lokalne samouprave veće je od predviđenog i zato više od plana utječe na rast proračunskog deficita. Zato će se  nad njima, ako se situacija u sljedeća tri mjeseca ne popravi, morati provesti ozbiljniji nadzor - rekao je ministar financija Ivan Šuker na susretu s novinarima

      Pohvalio je i bolje punjenje proračuna u odnosu na isto razdoblje lani, ali se u vezi s rashodima, od kojih se neki ne smanjuju, točni podaci ne mogu dobiti. Tako su, primjerice, u prva četiri mjeseca troškovi u zdravstvu u odnosu na lani povećani 5 posto, što ukazuje na to da provedene reforme u zdravstvu nisu iskazale ni djelomični  učinak u, primjerice uvođenju plaćanja adiministrativnih pristojbi. Naknade za zaposlene povećane su u prva četiri mjeseca u odnosu na lani za 400 milijuna kuna, a  mirovine oko 300 milijuna kuna, odnosno 4,3 posto. 

Ukupni su proračunski rashodi  na godišnjoj razini povećani  su 1,6 posto, ali, kao što je rekao ministar, s obzirom na to da je ove godine osnovica za plaće povećana 3 posto, stvarnog većeg rashoda nije niti bilo. Zasad se ne zna kako će država vratiti prvu ratu duga umirovljenicima sljedeći mjesec. Naime, prije približnodva mjeseca država je od banaka uzela mostni kredit, koji je bio namijenjen refinanciranju duga, ali tada se pričalo da je on namijenjen i za otplatu duga umirovljenicima.

Ipak, taj novac tek  treba 'naći', a ministar tvrdi da se država neće zadužiti. Vjerojatno će to učiniti Umirovljenički fond, s obzirom na to da dug prema umirovljenicima ne prolazi kroz proračun, odnosno ne utječe na povećanje deficita. Inače, kao što je već ranije rečeno, fond će se financirati isključivo privatizacijskim prihodima, odnosno novcem od prodaje udjela u T-HT-u. Kako na završetak tog posla još treba pričekati, do tada će se novac za povrat duga umirovljenicima zasigurno trebati uzeti s tržišta. Koliko je do prihoda, oni su rasli stopom od visokih 13 posto, a najveći su porast zabilježili prihodi od poreza, i to ponajprije PDV-a čiji je rast u prva četiri mjeseca bio 17,9 posto na godišnjoj razini.

Takav rast prihoda, a smanjenje rashoda pridonijelo je i manjem deficitu konsolidirane opće države u odnosu na lani za 1,3 postotni bod.  Odnosno s 2,9 posto na 1,6 posto BDP-a. Fiskalna prilagodba napreduje, s obzirom na smanjenje deficita, koji bi ove godine trebao završiti na razini 3,3 posto BDP-a. Taj podatak je i odgovor onima koji tvrde da u vezi s fiskalnom konsolidacijom, a radi smanjenja vanjskoga duga, država ne čini ništa, rekao je Šuker. Deficit se smanjuje, a da pri tome nismo smanjili nikakva prava, štoviše, socijalna su prava povećana, a kapitalna ulaganja su ostala na istoj razini, zaključio je ministar.  (Lidija Kiseljak)