Arhiva
Zemlje BRIK-a su ekonomska budućnost svijeta
2. lipnja 2010.
Kratica BRIK, koja obuhvaća Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, već je neko vrijeme pojam koji označava ekonomsku budućnost svijeta i spas za proizvođače diljem svijeta koji doživljavaju pomor na tržištima Europske unije i SAD-a, no svijest o moći i potencijalu tih četiriju zemalja u Hrvatskoj jedva se budi.
Država je nedavno smanjila svoj većinski paket u Vjesniku d.d., a sada će prodavati preostali državni udjel. Istodobno list Vjesnik i Hina mogli bi biti pripojeni HRT-u, a druge su dvije opcije za spas lista privatizacija, odnosno prodaja brenda ili proračunsko sufinanciranje. Više u priči Matilde Bačelić i Edisa Felića 'U igri pripajanje lista Vjesnik i Hine HRT-u'
Koliko god bili obeshrabrujući, podaci o robnoj razmjeni s četiri nove superekonomije ukazuju na goleme izglede za hrvatske poduzetnike. Brzorastuće tržište, koje već obuhvaća 40 posto svjetskog stanovništva i 14 posto ekonomske moći, još čeka hrvatske proizvode. Samo, treba imati pravu strategiju i usuditi se okrenuti poslovni fokus s iscrpljene Europske unije. Kratica BRIK, koja obuhvaća Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, već je neko vrijeme pojam koji označava ekonomsku budućnost svijeta i spas za proizvođače diljem svijeta koji doživljavaju pomor na tržištima Europske unije i SAD-a, no svijest o moći i potencijalu tih četiriju zemalja u Hrvatskoj jedva se budi. Domaća je ekonomija već 20 godina pupčanom vrpcom vezana uz Uniju u koju izvozi gotovo 70 posto ukupnog izvoza, ali čini se da su recesija i približavanje EU Hrvatima pokazali koliko je pogrešno sva jaja staviti u istu košaru, pogotovo kad je ta košara šuplja. Vanja Figenwald u temi tjedna piše kako osvajati tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine.
Nedorečenim prijedlozima, poopćenima tako da mogu značiti ništa i svašta, Vlada je pokrenula lavinu nekompetentnih i besmislenih nagađanja o poreznim promjenama. Usporedno se svako tko u Hrvatskoj imalo drži do sebe našao pozvanim predložiti neku poreznu promjenu. U toj zbrci nagađanja, prijedloga i osvrta na prijedloge porezni obveznici i osobito poduzetnici više ne znaju što trebaju očekivati i za što se moraju pravodobno pripremati. Više o porezima otkriva Ivica Grčar u priči 'Vlada potiče poreznu nesigurnost'.
Radovi na završetku Arena Centra vrijednog 250 milijuna eura privode se kraju, a oko 85 posto trgovačkog centra već je iznajmljeno. Otvorenje novog šopingcentra na zagrebačkom Laništu u listopadu je izvjesno. Hoće li unatoč gužvi na trgovačkom prostoru taj centar uspjeti privući interes kupaca, što Trigranit planira nakon što završi projekt Arena Centra, kao i to kada se može očekivati oporavak na tržištu nekretnina, neke su od tema o kojima smo razgovarali s Vlahom Kojakovićem, direktorom Trigranita za Hrvatsku.
Vrijeme je da se destinacijski menadžment prestane naprosto definirati i počne primjenjivati. Nemamo jedinstvenu strategiju turizma i tko zna kad ćemo je imati. To su već shvatili neki pojedinci iz privatnog i javnog sektora i odlučili uzeti stvar u svoje ruke, ne čekajući više da nas zemlje u okruženju toliko preteknu da ih se više ne isplati pratiti. Više iz pera Željke Laslavić 'Guggenheim može preporoditi Istru samo kao dio strategije',
Liderova savjetnica mr. sc. Marija Zuber ovaj puita piše o plaćama. Naime, otvorena su pitanja vezana uz olakšice za dobrovoljno mirovinsko, dopunsko, dodatno zdravstveno i životno osiguranje, koje se mogu rabiti kao umanjenje porezne osnovice pri isplati plaće.
EU i mjere štednje svjetska je tema novog broja. Krhki i umjetni oporavak postignut kroz državno supstituiranje poslovnih subjekata očito je vrlo nesiguran. Stabilnost eura ne ovisi samo o sređivanju Grčke nego i o dovođenju deficita ostalih problematičnih u dogovorene okvire. Reži me, reži Španjolskoj, Portugalu i Italiji - hoće li to će popraviti lifting proračuna?
Omogućivši zaposlenicima da 20 posto radnog vremena na dan iskoriste kako god žele, Google je u godinu dana 17 posto povećao produktivnost. I njegovi su najuspješniji proizvodi poput Gmaila i Google Newsa osmišljeni upravo tijekom tog vremena. Više o motivaciji u Poslovnim znanjima.
Osnivajući malenu proizvodnju prije sedam desetljeća njezin tvorac dr. Rudolf Hauscha tvrdio je kako je novac samo sredstvo da se krene u proizvodnju prirodne kozmetika i preparata koji iscjeljuju, da proizvodnja minimalno šteti prirodi i da radnici dijele odgovornost. Danas je ta kompanija, koja je prošle godine zabilježila prodaju od 103 milijuna eura, ali dalje nije vlasništvo nijednog pojedinca, a svi koji rade dijele rizik i odgovornost. Više u feljtonu. (G. J.)
Novi Lider čitateljima daruje posebni prilog 'Tko je tko u prehrambenoj industriji'
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
