Arhiva

Živjet ćemo u opasnijem svijetu

17. siječnja 2008.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Poslovni lideri još uvijek su ugledniji nego političari, ali i jednima i drugima javnost malo vjeruje. Prema globalnom istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i agencije Gallup International, građani svijeta, pa i Hrvatske, najviše vjeruju učiteljima

Istraživanje provedeno krajem prošle godine predstavlja mišljenje gotovo 1,5 milijarde građana iz 60 zemalja i bit će jedan od ključnih dokumenata kojim će se baviti lideri na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu od 23. do 27. siječnja. Ton mu je sličan kao i u dosadašnja četiri slična istraživanja WEF-a i Gallupa i širi pesimizam. Samo četvrtina ispitanika smatra da će sljedeća generacija živjeti u sigurnijem svijetu, a čak 48 posto smatra da će život postati nesigurniji.

Hrvati bi željeli moćnije intelektualce

Čak 70 posto ispitanika u Hrvatkoj vjeruje da su političari nepošteni, a 43 posto njih uvjereno je i da su nepošteni poslovni lideri. Pokazalo je to globalno istraživanje WEF-a i Gallupa koje je otkrilo i da se 65 posto ispitanika u Hrvatskoj slaže s tim da političari imaju preveliku moć i odgovornost, a isto misli za poslovnjake njih 46 posto. Čak 58 posto ispitanih smatra da se političari ponašaju neetično, a 44 posto ih to smatra i za biznismene. Da nisu sposobni i kompetentni za političare vjeruje 41 posto ispitanih, a 28 posto takvim smtra poslovne lidere. Više moći u Hrvatskoj njezini bi građani dali ponajprije intelektualcima - za to se izjasnilo 23 posto ispitanih. Učitelji su dobili 15 posto glasova, sindikalci 13, religijski i poslovni lideri po osam posto, vojni odnosno policijski vođe i novinari po četiri, političari i sportske zvijezde po tri posto, a jedan posto građana smatra da bi moćniji trebali biti glazbenici, filmske zvijezde i odvjetnici. Veću moć nikome od navedenih ne bi dalo 27 posto ispitanika, a neodlučno ih je bilo 12 posto.

Zapadna Europa najpesimističniji je dio svijeta jer čak 69 posto ispitanika misli kako će idući naraštaj živjeti u nesigurnijem svijetu, a samo 11 posto vjeruje u bolji život. Malo manje pesimistični su u Sjevernoj Americi (62 posto ispitanika predviđa opasniji svijet, a 13 sigurniji), a optimizam (opet) krasi još jedino stanovnike Srednjeg Istoka. U Iraku, primjerice, svaki četvrti od 10 ispitanika (40 posto) vjeruje kako će sljedeća generacija živjeti u mnogo ili malo sigurnijem svijetu.

Ni ekonomska slika svijeta ne izgleda optimistično – trećina globalnih ispitanika (33 posto) vjeruje da će iduća generacija živjeti u svijetu koji je ekonomski naprediji od današnjeg, a 36 posto ih smatra da će ekonomska slika biti bolja. Zapadna Europa opet se pokazala najpesimističnijom regijom, a nevjerojatno su optimistični Afrikanci. Ne samo da vjeruju da ne može gore, nego je 71 posto ispitanika iz pet afričkih zemalja uvjereno kako će iduća generacija živjeti u većem blagostanju nego danas. U Nigeriji, to vjeruje čak 78 posto stanovnika.

Kome vjeruju Hrvati

Političarima - 3%
Religijskim vođama - 16%
Vojnim/policijskim liderima - 4%
Poslovnim liderima - 5%
Novinarima - 7%
Odvjetnicima - 3%
Učiteljima - 21%
Sindikalcima - 10%
Nikome od navedenih - 42%
Ne zna / Neodlučni - 8%

Kao i u dosadašnjim istraživanjima, ispitanici su u prosjeku najviše glasova dali za to da bi prioriteti svjetskih lidera trebali biti uklanjanje siromaštva, promoviranje ekonomskog rasta i ukidanje jaza između bogatih i siromašnih, No, ove su godine upozorili na to da bi među prioritetima trebali biti i smanjivanje ratova, terora i zaštita okoliša.
Uspoređujući karakteristike biznismena i političara, istraživanje je pokazalo da svijet više vjeruje poslovnjacima. Političare bi trebala zabrinuti i činjenica da ih sve više građana svijeta (čak 60 posto) smatra nepoštenima.

Godinu dana ranije, takvima ih je vidjelo 43 posto ispitanika. Ispitanici u gotovo cijelom svijetu najviše vjeruju učiteljima (ukupno se tako izjasnilo 34 posto ispitanih). Iznimke su Afrika u kojoj većina, njih 70 posto, ima najviše povjerenja u religijske vođe, te Srednji Istok u kojem po 40 posto ispitanika najviše vjeruje religijskim vođama i vojnim odnosno političkim liderima. Najviše moći u budućem svijetu ispitanici bi u prosjeku dali učiteljima – više od četvrtine svih ispitanika izjasnilo se tako. Intelektualci odnosno pisci i akademici sljedeća je skupina za koju bi građani svijeta (njih 25 posto) željeli da je moćnija u njihovim zemljama. (T. V.)