Zrno nade za izvoznike pad je eura prema dolaru

Mjerenje gospodarske aktivnosti Europske komisije pokazalo je najnižu razinu u čak posljednjih petnaest godina, a prognoze rasta smanjene su s 1,5 na 0,1 posto za sljedeću godinu

Pripremio: Vanja Figenwald
[email protected]

Prije samo nekoliko tjedana glavno pitanje vezano uz ekonomiju eurozone bilo je hoće li uspjeti izbjeći recesiju. Sada je to pitanje nešto drugačije i odnosi se na dubinu, odnosno trajanje recesije. Regija se i prije eksplozije financijske krize tijekom devetog mjeseca borila s usporavanjem gospodarskog rasta, a BDP se smanjio 0,7 posto u drugom kvartalu, što je rezultiralo smanjenom projekcijom za treći. Analiza situacije i očekivanja sugeriraju da najgore ipak tek dolazi. Europska središnja banka srezala je kamatnu stopu u petak, 6. studenoga, za pola postotnog poena, na 3,25 posto, što je već drugo smanjivanje kamatne stope unutar mjesec dana.

Takav drastični potez više nego opravdavaju trenutačna ekonomska kretanja. U listopadu je kupovni menadžerski indeks (engl. PMI - spoj pet velikih indikatora: nove narudžbe, razina zaliha, proizvodnja, dobava i uvjeti zapošljavanja), sustav nadzora aktivnosti u proizvodnim i uslužnim industrijama, potonuo s 46,9 na 43,6 posto, što je najniža razina u proteklih deset godina. Svaki rezultat ispod 50 sugerira da je ekonomija u kontrakciji, dok takvi podaci od prošlog mjeseca pokazuju da se ozbiljno sažima. Ni drugi pokazatelji nisu znatno bolji. Mjerenje gospodarske aktivnosti Europske komisije pokazalo je najnižu razinu u čak posljednjih petnaest godina, prognoze rasta su smanjene s 1,5 na 0,1 posto za sljedeću godinu, a čak su i kompanije u Njemačkoj, najotpornijoj ekonomiji regije, usplahirene - test poslovnih očekivanja koji provodi Ifo, istraživački institut iz Münchena, pridružio se negativnim rekordima s najgorim rezultatima ikad.

Posljednji krak usporavanja čini se da je proširio svoj utjecaj kroz ekonomiju s obzirom na pad potrošnje, investicija i izvoza uzrokovan kreditnom sušom, iako su se potrošači povlačili i prije posljednjeg napada na njihovo već uzdrmano povjerenje. Potrošnja kućanstava u padu je već dva ovogodišnja kvartala i ne pokazuje znakove brzog oporavka. Maloprodaja je pala 1,6 posto u mjesecima do rujna, a analitičari smatraju da će prodaja novih automobila dosegnuti najnižu razinu od listopada 1997., kada se zbroje svi podaci i uzmu u obzir sezonski faktori.

Na udaru luksuzni automobili

Izvoz je već bio pogođen usporavanjem u Americi i Britaniji, dvama najvećim prekomorskim izvoznim partnerima eurozone. S druge strane, širenje kreditne stiske iz bogatih zemalja prema onima u razvoju ugrožava izvoz na brzorastuća tržišta. Europski proizvođači teške građevne opreme i mašinerije koja se koristi za proizvodnju dobara ili gradnju cesta, željeznica, vodne opskrbe i elektrana doživjele su kraj četverogodišnjega slatkog života, odnosno kontinuiranog rasta prihoda. Zemlje proizvođači sirovina, krcate gotovinom, bile su dosad nepresušan izvor novih kupnji za Europljane, a infrastrukturni bumovi u Kini i Istočnoj Europi dodatno su udebljali knjige narudžbi. Sada se pojavljuju znakovi pada potražnje. Cijena dionice ABB-a, švicarsko-švedske tvrtke u spomenutoj branši, pala je za petinu potkraj prošlog mjeseca nakon što je objavljeno da je pao broj narudžbi s Bliskog istoka, ali i unutar Europe, u tri mjeseca do rujna. No, nervozni investitori možda se i previše brinu u vezi s otkazanim narudžbama. Naime, kad su u pitanju kapitalni infrastrukturni projekti, iz njih se i nije tako lako povući nakon što se pokrenu, a posla još uvijek ima poprilično. Primjerice, francuska projektantska tvrtka Alstom ima prebukiranu knjigu narudžbi 'tešku' 47 milijardi eura, što je ekvivalent dvije godine prihoda.

Vjerojatnija žrtva mogla bi biti kapitalna potrošnja tvrtki proizvođača lusuznih dobara koje su sve više uvjerene da imaju prevelike kapacitete. Tri proizvođača luksuznih automobila, BMW, Porsche i Daimler, već su najavili da će zbog slabe prodaje smanjiti proizvodnju produljivanjem tradicionalnoga božićnoga godišnjeg odmora. Drugi znak rezanja troškova dolazi iz SAP-a, njemačkog softverskog diva. Njegov šef Henning Kagermann nedavno je izjavio da nikada u životu nije vidio takvo oštro usporavanje potrošnje u tako kratkom razdoblju.

Banke biraju 'najzdravije'

Tjera li kreditna kriza kompanije na trenutačno utvrđivanje novih pozicija? Jedan od strahova je da će tvrtke koje ovise o bankovnim zajmovima, a koji će sada neizbježno presušiti, morati srezati svoje troškove da bi smanjile dugovanja. Takav bi razvoj događaja bio posebno bolan za europske kompanije, koje se više oslanjaju na bankovna financiranja od američkih. Ipak, nedavni pad u razini poslovnog povjerenja možda je više povezan sa strahom od smanjenja potrošnje nego s brigama u vezi s mogućim rezanjem bankovnih kreditnih linija. Bankovni zajmovi nefinancijskim kompanijama porasli su 12,1 posto u prvih devet mjeseci ove godine, sporije nego u mjesecima prije, ali još uvijek je riječ o vrlo solidnom tempu rasta. S tim u vidu, banke su postale izbirljivije kad su u pitanju krediti zato što su neke industrije ranjivije od drugih. Njihovi vođe možda će pokušati pojačati poslovne odnose sa svojim najvećim i najpouzdanijim klijentima (proizvođačima, komunalnim kompanijama itd.) na štetu maloprodaje, graditeljstva ili private-equity tvrtki.

Zrno utjehe kompanije iz eurozone mogu tražiti u činjenici da je valuta pala u odnosu na dolar nakon dugog razdoblja snažnog eura koje je možda učinilo europske kompanije jačima tjerajući ih da budu efikasnije u poslovanju. Trenutačni pad mogao bi izvoznicima sada dati bolje uvjete u odnosu na američke konkurente na tržištima u razvoju. Osim toga, europske su tvrtke bile brže u uspostavljanju mostobrana na tim tržištima poput izvoza eurozone prema zemljama izvoznicama nafte, koji je tri puta veći od američkog.

Druga strana medalje je odljev europskih poslova prema zemljama s nižom cijenom rada, što radnike kod kuće čini opreznijima i nespremnima na trošenje. S obzirom na nedavne ankete, to im se teško može zamjeriti jer je vidljivo da su i radna mjesta, kao i potrošnja, na udaru.

Rast BDP-a sljedeće godine vjerojatno će pasti 1,4 posto, a za očekivati je i spor fiskalni poticaj. Kamatne su stope prekasno rezane da bi se zaustavilo klizanje, ali je zato barem inflacija sada prestala biti briga - već je pala s četiri u srpnju na 3,2 posto u listopadu i taj će se trend vjerojatno nastaviti. To znači da Europskoj središnjoj banci predstoji nastavak popuštanja rigidne politike.