ZŠEM svečano obilježio početak akademske godine

Zagrebačka škola ekonomije i managementa otvorila je vrata novoj generaciji studenata. Tom prigodom održana je svečanost na kojoj su novi polaznici imali priliku čuti govore dekana, profesora i bivših studenata koji su ostvarili uspješne karijere.

Dekan Đuro Njavro otvorio je svečanost govorom dobrodošlice novim studentima u kojem im je pružio dragocjene savjete za razvoj njihovih budućih akademskih i profesionalnih karijera. Istaknuo je dosadašnje vrhunske uspjehe studenata u kojima je značajnu ulogu igrala i suradnja ZŠEM-a sa više od 80 sveučilišta diljem svijeta, na kojima su boravili ili u sklopu razmjene ili na daljnjem školovanju. Alumni zajednica ZŠEM-a dokazala je da se može nositi sa najzahtjevnijim poslovnim programima diljem svijeta. Dekan je izrazio veliko zadovoljstvo što su oni svojim uspjesima uspjeli dokazati kvalitetu programa koji se provodi na ZŠEM-u. Posebno zadovoljstvo je izrazio i time što je ZŠEM u završnoj fazi dobivanja svjetske AACSB akreditacije za poslovne škole, kojom se može pohvaliti samo 600 institucija diljem svijeta. Jedina druga AACSB akreditirana institucija u regiji je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Njavro se osvrnuo i na važnost poznavanja jezika u današnjem globaliziranom svijetu i naglasio da engleski jezik, na kojem se održava dio nastave, nije više prednost nego nužnost. Zato oni od ove godine, uz standardno poučavanje kineskog i japanskog jezika, uvode i novu mogućnost učenja arapskog jezika.

Izuzetno motivirajući govor za mlade brucoše održao je središnji govornik večeri, Siniša Krajnović, glavni direktor Ericssonovog istraživačko-razvojnog centra u Mađarskoj i profesor menadžmenta na ZŠEM-u. Krajnović je uspješan menadžer mlađe generacije koji je skupio bogato međunarodno iskustvo radeći u Japanu, Irskoj i Mađarskoj. Iskustva koja je stekao te motivaciju za postizanje vrhunskih rezultata u karijeri uspješno je prenio na studente koji su sa velikim zanimanjem popratili njegov govor. U temi 'Kako do globalne konkurentnosti hrvatskog znanja?' Krajnović je istaknuo konkurentnost znanja kao jedinu stvarnu prednost bilo koje zemlje ili kompanije. Loše stanje u Hrvatskoj potkrijepio je međunarodnom studijom koju provodi švicarski institut IMD, a koja svrstava Hrvatsku na 56. mjesto od 58. zemalja po konkurentnosti znanja. Kako bi se to popravilo i kako bi Hrvatska zaista postala društvo znanja presudan je značaj obrazovanja, posvećenost kvaliteti, cijeloživotnom učenju i neprekidnom usavršavanju. Krajnović je za ključan uzor uzeo prvu zemlju po konkurentnosti znanja, prema ovom istraživanju, Singapur. Zemlja koja sa pet milijuna ljudi i bez prirodnih resursa ostvaruje prosperitet temeljen isključivo na znanju pravi je pokazatelj onoga što se može postići fokusom na razvoj ovog najvažnijeg resursa. Njegove riječi su najbolji poticaj za mlade studente da postave svoje ciljeve visoko i rade marljivo kako bi ih ostvarili.

Brucoši su imali priliku čuti i iskustva starijih kolega koji su sudjelovali u programima razmjene i studijskim putovanjima. ZŠEM se ponosi svojim međunarodnim kontaktima te ima 7-8 posto studenata godišnje koji provode semestar ili dva na nekom od sveučilišta partnera, što je značajno više od prosjeka drugih fakulteta u Hrvatskoj. Približno isti broj stranih studenata dolazi na razmjenu i time daje školi međunarodni štih. Brucošima su se obratili i Ivan Pirić i Edita Grabovac, dvoje studenata koji su nastavili svoje diplomsko obrazovanje na Sveučilištu Bocconi, jednoj od najprestižnijih poslovnih škola u Italiji. Danas oboje ostvaruje uspješne karijere u Hrvatskoj i još jedan su izvrstan uzor mlađim kolegama koji su tek na početku svoje akademske i profesionalne karijere. (Zlatko Salahović)