Kad će se proizvodnja, i to prije svega europskih proizvođača, vratiti na pretpandemijske brojke, teško je reći, ponajviše zato što većini proizvođača automobila zbog visokih troškova razvoja novih modela automobila i tehnologija treba i veća zarada po proizvedenom vozilu
Poslovna grupa Auto Hrvatska zastupa i distribuira multibrendovsku ponudu novih i rabljenih vozila, a s obzirom na to da zastupa više marki automobila s kojima ostvaruje zapažene prodajne rezultate, uspjela je ostvariti uspješnu 2021. unatoč mnogim problemima koji su se nadvili nad autoindustrijom. Kako im je to uspjelo, ispričao nam je Alen Vuksan-Ćusa, izvršni direktor za osobni program Auto Hrvatske i direktor društva Auto Hrvatska Automobili.
Nakon katastrofalne 2020. za automobilsku industriju, 2021. tržište se počelo sramežljivo oporavljati, no snašli su ga novi problemi, prije svega nedostatak čipova i poluvodiča, što je utjecalo i na brzinu isporuke novih vozila. Kako ste se vi borili s tim nedostacima, jeste li ih osjećali i koje ste mjere proveli da biste ih nadoknadili?
– Protekle su godine u usporedbi s 2020. prihodi porasli za čak 25 posto. Ako se osvrnemo na podatak da je tržišno djelovanje bilo otežano, ponajprije zbog izraženih problema u proizvodnji, a koje su imali pojedini dobavljači, teškoće smo riješili tako što smo se u Auto Hrvatskoj usredotočili na one marke i brendove koji su imali vozila dostupna za bržu isporuku nama, a onda i našim korisnicima. U prošloj, za nas rekordnoj, godini počeli smo surađivati i s brendovima Seat i Cupra u Zadru te smo predstavili novi brend na hrvatskom tržištu, DFSK, koji nudi osobna i laka dostavna električna vozila. Zbog svega toga ovu i proteklu godinu uspješno smo apsolvirali unatoč otežanim tržišnim okolnostima.
Što očekujete od ove i iduće godine? Smatrate li da će stanje u industriji ostati takvo ili će se dogoditi promjene?
– Ove se godine među većinom proizvođača automobila i dalje osjeća usporavanje proizvodnje novih vozila. Dojma smo da pojedini proizvođači preferiraju proizvodnju skupljih modela jer zahvaljujući njoj ostvaruju i veće marže. Iako je ukupan broj registriranih novih vozila u Republici Hrvatskoj manji za otprilike šest posto u odnosu na prošlu godinu, važna informacija u prosudbi tržišta veće je smanjenje reeksporta vozila, što realno pokazuje da je hrvatsko tržište čak nešto veće od prošlogodišnjega. Većina proizvođača nagovješćuje normalizaciju rokova proizvodnje u četvrtome ovogodišnjem kvartalu.
Kakvo je vaše stajalište o elektrifikaciji? Smatrate li da je ostvariv Unijin plan da se do 2030. svi vozimo električnim automobilima?
– U trenutačnoj prodaji novih vozila u Republici Hrvatskoj na električna vozila otpada otprilike tri posto od ukupnog tržišta i u ovom desetljeću ne očekujemo prestanak proizvodnje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. I ove godine vidljivi su rast prodaje vozila s hibridnim pogonom i smanjena ponuda npr. dizelskih motora. Prodaja vozila na električni pogon i u budućnosti će rasti, ali za njihov veći tržišni uspjeh bit će nužno donijeti zakonske mjere i dati potpore kupcima koje će pomoći njihovoj popularizaciji.
Što kažete na neka istraživanja koja pokazuju kako je potpuna elektrifikacija do te godine nemoguća misija i da i ona sama na kraju više onečišćuje od automobila na fosilna goriva? Istraživanja se osvrću i na proizvodnju baterija, njihovo skladištenje i odlaganje, koje uopće nije zeleno, kao i materijale i dijelove baterija koje je nemoguće reciklirati.
– Poznato je da se za proizvodnju električnih vozila upotrebljava znatno više energije nego za vozila s klasičnim motorima, onima s unutarnjim izgaranjem. Jedan od uzroka lošeg rezultata u prodaji električnih vozila treba tražiti u nedovoljno razvijenoj infrastrukturi punionica, ali i nedostatnom ukupnom iznosu raznih državnih potpora u usporedbi s, primjerice, Norveškom, prvom zemljom Europe prema broju prodanih električnih vozila.
Ostatak intervjua pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.