Crnogorska Croatina: Kako je propao posao stoljeća Bar–Boljare

Prije točno 16 godina, 8. ožujka 2010., hrvatsko građevinarstvo potpisalo je svojevrsnu kapitulaciju po pitanju konkurentnosti na stranim tržištima. 

Tog su dana Institut IGH i Tehnika obavijestile Zagrebačku burzu da izlaze iz konzorcija sa splitskim Konstruktorom, koji se natjecao za gradnju autoceste Bar – Boljare od crnogorske obale do granice sa Srbijom. 

Posao od 2,77 milijardi eura

A sve je počelo idilično. Konzorcij je dao najnižu ponudu – 2,77 milijardi eura i pobijedio na natječaju. Ugovorom potpisanim 9. lipnja Konstruktorov konzorcij obvezao se da će za šest mjeseci osigurati novac za gradnju. 

'Po signalima s financijskog tržišta to će biti i znatno prije', rekao je tada prvi čovjek Konstruktor inženjeringa i Konzorcija Željko Žderić.

Troje premijera otvorilo radove

Čak je 15. listopada 2009. upriličeno svečano otvaranje radova, koje se pretvorilo u političku manifestaciju dobrosusjedskih odnosa. 

U selu Gornje Mrke u brdima iznad Podgorice vrpcu je zajednički prerezalo troje premijera - domaćin Milo Đukanović, Mirko Cvetković iz Srbije (do čije granice vodi cesta) i Jadranka Kosor, s obzirom da su izvođači radova iz Hrvatske.  

Nema jamstva za rizični posao

Međutim, ispostavilo se da jamstva Zabe i Unicredita koje je priložio Konzorcij Crnogorcima nisu bila dovoljna. Tražio se novi kreditor. 

Za to vrijeme investicijska javnost brujala je o rizičnosti ugovorenog posla. Upitna je bila održivost projekta po cijeni koja je bila čak milijardu eura jeftinija od grčko-izraelskog konkurenta! 

Sav rizik na Konzorciju

Osim toga, bila je riječ o svojevrsnom javno-privatnom partnerstvu, pri čemu bi dodatni troškovi izgradnje pali na leđa koncesionara, odnosno banaka. I odbijenica EBRD-a bila je ozbiljan signal o  neodrživosti modela.

Premijerka Kosor pokušala je spasiti posao u veljači 2010., ali s izleta u Podgoricu vratila se bez rezultata.

Cestu počeli graditi Kinezi

Na kraju je natječaj poništen, a posao je kasnije dobio China Road and Bridge Corporation (CRBC). Radovi su počeli 2015., a prva dionica ceste, duga 41 kilometar (od ukupno 169), otvorena je 13. srpnja 2022., nepuna dva tjedna prije otvorenja Pelješkoga mosta, koji je sagradila ista kineska kompanija. 

I na domaćem terenu, na Pelješcu, iste davne 2010. izvisio je Konstruktor, tada u konzorciju sa Hidroelektrom i Viaduktom. Naime investitor, Hrvatske ceste, u tom pokušaju nije mogao zatvoriti financijsku konstrukciju.

Kumovi razvrgnuli sve poslove

Unatoč već izgubljenom poslu u Crnoj Gori članice Konzorcija još su neko vrijeme podgrijavale priče o 'pronađenim investitorima'. To je pak povlačilo za sobom rast cijena dionica Instituta IGH i Tehnike. 

Zato je Zagrebačka burza tražila od tih tvrtki da se izjasne, na što su one objavile da su se povukle iz Konzorcija. Uskoro su razvrgnuti i drugi zajednički poslovni pothvati Konstruktora i Instituta IGH, koje su uglavili Željko Žderić i Jure Radić, koji su bili i kumovi.

Hrvatska bez izvozne institucije

U cijeloj priči hrvatski deficit bio je i nepostojanje izvozne banke, ili bar kompanije specijalizirane za financiranje biznisa, posebno izvoznog. Takve su nekad bile Astra, a u građevini Ingra. No, veliko je pitanje bi li se i takve institucije upustile u sumnjivi hrvatski 'posao stoljeća' u Crnoj Gori.

Slučaj propale gradnje crnogorske Croatine odražava stanje u cijelome sektoru. Graditeljstvo se posljednjih desetljeća gotovo potpuno zatvorilo u državne okvire. Zato je toliko i stradalo od hrvatske produljene recesije. 

Ovisnost o domaćoj potražnji

Situacija ni danas nije bolja – hrvatske građevinske tvrtke zajedno u izvozu ostvaruju manje od pet posto prihoda. Ostaju na domaćem tržištu jer vani nisu konkurentne. Zbog toga strane tvrtke na natječajima dobivaju gotovo sve velike hrvatske projekte (za koje su zainteresirane). 

Ovisnost o domaćem tržištu mogla bi se za nekoliko godina opet obiti o glavu – kad završi obnova od potresa i smanji se dotok novca iz fondova EU-a, odnosno izvor financiranja većine infrastrukturnih projekata koji traže građevinsku operativu. 

Sudbina članica Konzorcija

To najbolje ilustrira sudbina članova Konzorcija. Konstruktor – inženjeringu račun je bio blokiran već u lipnju 2010. Ta je tvrtka u stečaju od 2017. i postoji još samo na papiru. Preostali članovi Konzorcija spašavali su se kroz predstečajnu nagodbu – Institut IGH 2013., a Tehnika 2021. 

Što se međunarodnih aspiracija tiče, Institut IGH u od izvoza je u 2024. ostvario sedam posto prihoda, a Tehnika ni jedan jedini euro.