Dekan FER-a: Zbog sulude birokracije ne možemo jednostavno kupiti ni AI

Da bi domaće tehnološke tvrtke, bez obzira izvoze li hardver ili softver, bile konkurentne na globalnom tržištu, moraju shvatiti kako funkcioniraju najjači svjetski igrači. Oni su strojevi za maksimizaciju profita, sve je u službi profita i jedini način na koji se u takvom okruženju kompanije iz 'male' zemlje poput Hrvatske mogu nositi jest da na taj način i same razmišljaju. Drugim riječima, nema mjesta za improvizacije – proizvodi, usluge, platforme, sve to mora biti bolje od drugih i optimizirano da donosi novac.

– Ne možeš, ako nešto nudiš globalnom tržištu, pogotovo primjerice u SAD-u, imati odličan proizvod i manjkavu podršku ili obrnuto, za takve pogreške nema mjesta. Proizvod mora biti vrhunski, tehnička dokumentacija besprijekorna, a podrška što stručnija. To je jedini recept koji pali – objasnio je glavni tehnološki direktor i suosnivač osječke Orqe Vlatko Matijević na konferenciji 'Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu' u organizaciji Europske komisije.

Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu

Kako Europa može ostati globalni predvodnik u razvoju umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i inovacija? Što je potrebno kako bi se inovativna europska istraživanja transformirala u globalno konkurentne proizvode i tvrtke? Kako izgraditi gospodarstvo koje istodobno potiče inovacije, štiti demokraciju i razvija digitalne vještine budućnosti – sve su to pitanja na koja se na konferenciji pokušalo dati odgovor.

Investitori se nude svakodnevno

Investitori nisu bili pretjerano oduševljeni na početku Orqine priče. Puno se teže odlučuju financirati kompanije koje proizvode hardver nego softver i bilo je izazovno. Danas je situacija drugačija. Geopolitičke turbulencije i proizvodi koji se sve više oslanjaju na europske komponente itekako imaju svoje mjesto na tržištu, pa tako i dronovi iz Orqe, koji su posebno važni zbog dvojne uloge – vojne i civilne.

– Danas nam se novac investitora nudi svakodnevno, možemo birati – poručio je Matijević.

No, globalna pravila igre nisu fer, pogotovo za kompanije koje ne dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država. Primjerice, američko tržište zahtijeva potpuno drugačije standarde od onih u Europskoj uniji, a s kompleksnim i specifičnim lokalnim pravilima susreću se i sada, u fazi otvaranja japanskog tržišta, čemu se tehnološke tvrtke moraju neprestano prilagođavati.

Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu

– Bilo bi nam kudikamo jednostavnije da smo tvrtku preselili u neku drugu zemlju, primjerice u SAD, gdje su i valuacije veće, no ne idemo nigdje, mi smo hrvatska kompanija i ostajemo u Osijeku – poručio je Matijević.

Američki inženjerski šok

O kompleksnosti globalne regulative pričao je i Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva u Infobipu, domaćem tech gigantu koji čak 70 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu SAD-a. Prvo se osvrnuo na povijesni trenutak iz 2020. godine kada je Infobip postao prvi domaći jednorog i preuzeo američkog tržišnog lidera OpenMarket.

– Za tamošnje zaposlenike to je bio svojevrsni kulturni šok jer u tom trenutku nisu znali ni gdje se nalazi Hrvatska – prisjetio se Prusac i dodao da to nije bio jedini šok. Drugi je šok bio inženjerski – OpenMarketova tehnološka platforma je, kazao je, zapravo bila inferiornija od Infobipove. Naime, razlog je razlika u mentalitetu radne snage; američki stručnjaci usko su specijalizirani za samo jedno precizno područje, što je poslovni model koji u Hrvatskoj, gdje se od inženjera traži šira slika i svestranost, uopće ne bi bio održiv.

– Američke kompanije često su precijenjene, a prave prilike nalaze se na tržištima u nastajanju. To je velika prilika za Europu, za europske tehnološke kompanije – smatra Prusac te dodaje da je tu ključno da europska administracija dodatno ne optereti i ne uguši biznis.

– Odluke se donose presporo i to koči biznis, ključna je brzina za pobjedu u tehnološkoj utrci – upozorio je Prusac.

Birokracija guši i fakultete

Da se administrativni i birokratski zidovi ne nalaze samo na relaciji između Bruxellesa i privatnog sektora, nego da guše i domaću akademsku zajednicu koja bi trebala biti zamašnjak inovacija, potvrdio je dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Bilas.

On je upozorio na apsurdnu situaciju u kojoj se zbog rigidnih propisa i sustava javne nabave domaća sveučilišta suočavaju s blokadom u svakodnevnom radu jer na jednostavan način uopće ne mogu kupovati moderne komercijalne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji.

– Mi da bismo kupili i omogućili i profesorima i studentima AI modele, moramo provesti komplicirane javne nabave – naglasio je Bilas.

Dekan se osvrnuo i na porazne statistike unutar prestižnog programa Horizon Europe, istaknuvši da se suočavamo s ozbiljnim izazovima na nacionalnoj razini zbog čega je broj odobrenih projekata iz Hrvatske iznimno mali, a pet najrazvijenijih zemalja članica uspijeva pokupiti najveći dio tog financijskog kolača.

– Važno je naglasiti da su pojedine institucije u Europskoj uniji odlučile svoja nacionalna sredstva u potpunosti povjeriti programu Horizon na izravno upravljanje. Time su upravljanje projektima i financijama svjesno izmjestili iz ruku lokalne administracije kako bi eliminirali domaće birokratske kočnice i prisilili vlastiti sustav na podizanje akademskih standarda prema strogoj europskoj selekciji izvrsnosti – rekao je Bilas koji u tome vidi priliku i za domaće akademske institucije.

Kritično smo ovisni

Izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen otvoreno je u nastavku konferencije priznala da je Europa, prema podacima iz Draghijeva izvješća, i dalje kritično ovisna o pružateljima usluga izvan EU-a za više od 80 posto svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture.

Henna Virkkunen
Konferencija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays

Poručila je kako ovisnost nije kriza sve dok to ne postane te da tehnološka suverenost za Europu ne predstavlja izolacionizam ili zatvaranje vrata, već sposobnost vlastitog izbora i izbjegavanje ovisnosti o dominantnim dobavljačima iz trećih zemalja koji te poluge u svakom trenutku mogu iskoristiti kao oružje.

Kao odgovor na taj izazov, Virkkunen je predstavila detalje novog lipanjskog Paketa o tehnološkoj suverenosti koji se temelji na četiri ključna zakonska i strateška stupa: Chips Act 2.0, Cloud and AI Development Act, EU Open Source Strategy te Strateški plan za digitalizaciju i AI u energetici.

Unutar Zakona o čipovima 2.0 cilj je drastično potaknuti europski dizajn i proizvodnju poluvodiča, s obzirom na to da su čipovi danas treća roba kojom se najviše trguje na svijetu, nakon automobila i nafte. Procjenjuje se da će do 2030. godine komponente povezane s AI-jem činiti preko 70 posto ukupnog tržišta poluvodiča.

Infrastrukturalni jaz

Možda najambiciozniji dio paketa odnosi se na novi Zakon o razvoju oblaka i AI-ja, kojim Europska komisija planira riješiti gorući infrastrukturni jaz te u sljedećih pet do sedam godina barem utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u EU-u.

– U sklopu tog zakona uvest će se jedinstveni okvir suverenosti na razini cijele EU s četiri razine jamstva, jer je u najosjetljivijim slučajevima i strateškim sektorima od presudne važnosti da upravo Europljani kontroliraju cloud i cjelokupni opskrbni lanac softvera, čime bi se osiguralo da europske AI giga-tvornice napokon dobiju suverenu infrastrukturu i kapital koji im je potreban za ravnopravnu borbu na globalnoj sceni – rekla je potpredsjednica Komisije.

Na njezine se riječi o briselskim giga-tvornicama nadovezala najnovija odluka Banskih dvora kojom Hrvatska preusmjerava 39 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti izravno za pokretanje prve domaće AI tvornice.

Tehnološki 'fond fondova'

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Marko Primorac otvoreno je naglasio kako je ključno da Europa napokon stvori svoje ideje i nauči ih skalirati, te da uz sinergiju javnog i privatnog kapitala napokon dođe do stvarne digitalne suverenosti.

– Tech platforma i financiranje tehnologija apsolutni je prioritet EIB-a i za to imamo jako puno alata, ali ključna je aktivacija privatnog kapitala, pa tako i ovdje u Hrvatskoj. Cilj nam je kroz zajedničke inicijative stvoriti moćan 'fond fondova' i mobilizirati do 70 milijardi eura za tehnološki razvoj kako bismo zadržali naše tech šampione – poručio je Primorac, upozorivši da se bez rizičnih modela financiranja briselski planovi ni ne mogu ostvariti.