EU konkurentnost moguća uz jaču suradnju obrazovanja i gospodarstva

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu jučer je održana konferencija 'Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu', u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, uz partnerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković. Posebna gošća i govornica na konferenciji bila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.

Konferencija je okupila predstavnike organizatora, europskih institucija, Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora, startupa i tehnološke zajednice, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako Europa može ostati globalno konkurentna u području umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija, inovacija i tehnološke suverenosti.

U fokusu konferencije bila su pitanja europske konkurentnosti, jačanja inovacijskog ekosustava, povezivanja istraživanja i tržišta, razvoja digitalnih i STEM vještina, financiranja tehnoloških inovacija te stvaranja uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatske primjere uspjeha te na ulogu akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije u razvoju globalno konkurentnih proizvoda i rješenja.

Konferenciju su otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Hrvoje Josip Balen i Andrea Čović Vidović

– Tehnologija, sigurnost i demokracija tri su pojma koja najbolje sažimaju fokus ove konferencije, ali i smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost. Tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da zadržimo pravo izbora. U svijetu u kojem su tehnologija, sigurnost i demokracija sve snažnije povezane, Europa mora razvijati vlastite kapacitete, ali pritom ostati vjerna svojim vrijednostima – u uvodnom obraćanju istaknula je Čović Vidović.

– Konkurentnost Europe više nije pitanje samo strategija, fondova ili velikih deklaracija, nego pitanje ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvorimo u proizvode, tvrtke i radna mjesta. Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali prečesto smo gledali kako ideje nastaju ovdje, a rastu i globalno se razvijaju negdje drugdje. Zato nam treba jedinstveno i učinkovitije europsko tržište koje će privlačiti investicije, zadržavati talente i omogućiti da razvojni centri, patenti i intelektualno vlasništvo ostaju u Europi – kazao je Balen.

Program je nastavljen fireside keynote razgovorom u kojem su sudjelovali Vlatko Matijević, CTO i suosnivač Orqe, te Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa. Razgovor, koji je moderirala Dina Hrastović iz Telegrama, bio je posvećen položaju hrvatskih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju te izazovima razvoja inovacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.

Dina Hrastović, Damir Prusac i Vlatko Matijević

U okviru Mastermind Sessiona pod nazivom 'Od istraživanja i inovacija do tržišta' sudjelovali su Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici su raspravljali o tome kako učinkovitije povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo te kako istraživačke rezultate pretvarati u proizvode, usluge i tvrtke koje mogu ostvariti tržišni uspjeh.

– Hrvatska danas, slikovito rečeno, ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali i oko 79 posto kvalitete života, što jasno pokazuje da prostor za napredak postoji, ali i da demografske mjere ne možemo promatrati odvojeno od pitanja kvalitete života. U tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, jer cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i odgovorno korištenje tehnologije postaju preduvjet konkurentnosti. Istodobno, Hrvatska mora ozbiljnije raditi na privlačenju stranih studenata, osobito s tržišta na kojima postoji realan interes za studij u Europi – poručio je Balković.

Mia Biberović, David Smith, Vedran Bilas i Mislav Balković

Službeno otvorenje konferencije obilježila su uvodna obraćanja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Nine Obuljen-Koržinek, ministrice kulture i medija.

– Ulazimo u novu fazu digitalne transformacije u kojoj je cilj dodatno ojačati europske i hrvatske digitalne kapacitete, učiniti javne procese bržima, sigurnijima i transparentnijima te razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, uz razvoj tehnologije moramo jednako snažno ulagati u sigurno digitalno okruženje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i mladih na internetu. Zato Hrvatska jača svoj zakonodavni i institucionalni okvir, uz puno poštivanje privatnosti korisnika, te uspostavlja posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online. Kombinacijom infrastrukture, znanja, odgovorne uporabe tehnologije i jasnih pravila možemo graditi sigurniju, učinkovitiju i digitalno snažniju Hrvatsku i Europu – istaknuo je Habijan.

Damir Habijan

– Digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije moraju se razvijati zajedno s društvom, kulturom, medijima i sigurnošću, jer već mijenjaju ekonomiju, način informiranja i digitalnu sigurnost. Zato Europa mora ulagati u digitalnu infrastrukturu, AI i sigurnije platforme uz jasna pravila, kako bi zaštitila korisnike i sama oblikovala svoju tehnološku budućnost – kazala je Obuljen-Koržinek.

Nina Obuljen Koržinek

Središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, održala je keynote govor o tehnološkoj suverenosti Europe. U svom obraćanju govorila je o europskoj viziji razvoja digitalne ekonomije, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture i demokratske otpornosti u vremenu globalne tehnološke utrke.

– Zajedno stvaramo povijest, a Hrvatska u ovom području ima velik potencijal. Moj je glavni zadatak osigurati europsku digitalnu i tehnološku suverenost, jer upravo kroz snažnije vlastite kapacitete Europa može odgovoriti na gospodarske, sigurnosne i globalne izazove koji su pred nama. To ne znači zatvaranje prema svijetu, nego otvorenost za partnerstva, poštenu konkurenciju i suradnju s pouzdanim partnerima, uz sposobnost da sami biramo tehnologije na kojima gradimo svoju budućnost.

Danas smo u pojedinim područjima još uvijek ovisni o neeuropskim pružateljima usluga, što možda trenutačno nije kriza, ali može postati ozbiljan rizik ako ne budemo ulagali na vrijeme. Zato moramo jačati europske lance opskrbe, ulagati u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu, razvoj umjetne inteligencije i AI gigatvornice, uz potreban privatni kapital koji će omogućiti da naše najbolje europske kompanije budu globalno konkurentne.

Ako želimo pobijediti u globalnoj tehnološkoj utrci, moramo izgraditi europski ekosustav koji štiti našu demokraciju, smanjuje ovisnost o zemljama izvan Europe i daje nam mogućnost da sami oblikujemo svoju budućnost. Posebno je važno da AI razvijamo odgovorno, uz optimizaciju potrošnje energije i jačanje otvorenih rješenja, jer ona povećavaju otpornost, konkurentnost i neovisnost Europe. Naš je cilj u sljedećih sedam godina utrostručiti AI kapacitete na razini Europske unije, a taj posao želimo raditi zajedno s državama članicama, industrijom i partnerima poput Hrvatske – naglasila je Virkkunen.

Henna Virkkunen

U panel raspravi 'Financije i vještine kao temelj konkurentnosti Europe' sudjelovali su, uz Virkkunen, Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke, te Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rasprava je bila usmjerena na važnost ulaganja u znanje, vještine, istraživanje, razvoj i inovacije, kao i na ulogu europskih financijskih instrumenata u jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva.

– U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da se gotovo svaka napredna tehnologija može koristiti i u sigurnosne pa i vojne svrhe, zbog čega Europa mora smanjiti ovisnost o udaljenim lancima opskrbe i jačati vlastite kapacitete. Naš je cilj omogućiti Europi da razvija, inovira i skalira ključne tehnologije unutar vlastitog tržišta, oslanjajući se na vrhunska sveučilišta, startupove i kompanije koje trebaju rasti i ostati u Europi. Zato je važno aktivirati sve europske instrumente, ali i snažnije uključiti privatne investitore u ulaganja u europske tvrtke i ideje – izjavio je Primorac.

Mia Biberović, Henna Virkkunen, Marko Primorac, Nataša Mikuš Žigman

– Želimo poticati ulaganja u kompanije koje djeluju na jedinstvenom europskom tržištu te dodatno ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je 2025. svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što potvrđuje važnost reformi i ulaganja provedenih kroz naš plan oporavka i otpornosti – zaključila je Mikuš Žigman.

Marko Primorac, Nataša Mikuš Žigman, Dina Hrastović

U nastavku programa održane su i rasprave posvećene europskom zakonodavstvu u digitalnom dobu, sigurnosti djece i mladih na internetu, ulozi inkubatora u razvoju budućih tehnoloških jednoroga, primjeni umjetne inteligencije te razvoju hrvatske tehnološke scene. Sudionici su se složili kako Europa ima znanje, istraživački potencijal i vrijednosni okvir potreban za globalni tehnološki iskorak, ali da je za ostvarenje tog potencijala ključno dodatno ubrzati prijenos znanja u gospodarstvo, osnažiti ulaganja i sustavno razvijati vještine potrebne za digitalnu budućnost.

U završnom dijelu konferencije održana je i sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o temi 'Više maturanata, manje budućih tehnologa: kako ćemo graditi hrvatsku AI, digitalnu i industrijsku konkurentnost?'. U fokusu rasprave bili su trendovi ovogodišnjih prijava na državnoj maturi, s posebnim naglaskom na podatke koji pokazuju kako je državnu maturu u 2026. godini prijavilo 30.703 pristupnika, što je blagi porast u odnosu na 2025., dok istodobno računarska i informatička skupina studija bilježi pad interesa od 14 posto.

Članovi Gospodarskog savjeta raspravljali su o tome predstavlja li takav trend rano upozorenje za hrvatsko gospodarstvo, javnu upravu, industriju i investicije, osobito u kontekstu europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnološkoj suverenosti i globalnoj konkurentnosti. Pritom je istaknuto kako Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na sve studije, što dodatno otvara prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u privlačenju mladih prema područjima ključnima za digitalnu i industrijsku budućnost Hrvatske.