Hrvatski BDP usporit će u 2027., ali zadržati solidan rast

Srednja i Istočna Europa (CEE) i dalje će biti jedna od najotpornijih europskih regija u pogledu gospodarskog rasta, pri čemu će domaća potražnja, ulaganja iz fondova EU-a i smanjenje energetskih rizika podupirati gospodarsku aktivnost, unatoč tome što vlade istodobno provode fiskalnu konsolidaciju i suočavaju se s inflacijskim pritiscima. To su neki od ključnih zaključaka najnovijeg Kvartalnog izvješća koje je objavila Grupa UniCredit, čija je članica Zagrebačka banka.

U većini zemalja srednje i istočne Europe očekuje se rast BDP-a od dva do tri posto tijekom 2026. godine, ponajprije zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava i većem korištenju sredstava iz EU fondova.

Iako situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje izvor neizvjesnosti, otvaranje Hormuškog tjesnaca smanjilo je jedan od najvećih negativnih rizika za gospodarske izglede regije, obzirom da je ublažilo zabrinutost oko mogućih poremećaja u opskrbi energentima i inflatornih pritisaka.

Istodobno se očekuje da će njemački fiskalni poticaji i povećana izdvajanja za obranu od 2027. godine dodatno potaknuti regionalni izvoz.

– Srednja i Istočna Europa i dalje pokazuje iznimnu otpornost. Unatoč fiskalnoj prilagodbi, geopolitičkoj neizvjesnosti i strukturnim izazovima u prerađivačkoj industriji, domaća potražnja ostaje snažan pokretač gospodarskog rasta. Regija ulazi u fazu u kojoj će zemlje koje uspiju uskladiti fiskalnu konsolidaciju s ulaganjima i reformama usmjerenima na jačanje konkurentnosti biti u najboljoj poziciji za privlačenje kapitala i održavanje dugoročnog rasta. Također, snažnije korištenje sredstava iz fondova EU-a i poboljšanje vanjske potražnje trebali bi od 2027. godine poduprijeti šire ubrzanje gospodarskog rasta u regiji – komentirao je na medijskom briefingu Mauro Giorgio Marrano, viši makroekonomist za srednju i istočnu Europu u UniCreditu.

Rast hrvatskog gospodarstva će usporiti

Da je hrvatsko gospodarstvo u proteklih nekoliko godina bilo među najbrže rastućim gospodarstvima u EU, a razina razvijenosti je dosegnula gotovo 80 posto prosjeka EU prema standardu kupovne moći, potvrdio je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, koji je sudjelovao u izradi izvještaja.

– Rast je bio rezultat snažne domaće potražnje i investicijske aktivnosti, poticane i snažnim priljevom i povlačenjem EU fondova. S obzirom na to da očekujemo da ti poticaji oslabe u ovoj i sljedećoj godini, a postupno porastu poticaji vanjske potražnje od 2027., rast hrvatskog gospodarstva će usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini, uz istovremeno normaliziranje stope inflacije prema razinama ispod tri posto u sljedećoj godini – izjavio je Dolenec.

Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke

Poljska najuspješnija, Rumunjska i Slovačka slabije

Iako ukupna slika ostaje pozitivna, izvješće ističe značajne razlike među zemljama. Poljska bi trebala ostati jedno od najuspješnijih gospodarstava, uz rast BDP-a od tri posto u 2026. i 2027. godini, potaknut otpornom domaćom potražnjom.

Bugarska bi trebala ostvariti rast od 2,9 posto u 2026. godini, dok se očekuje da bi Srbija trebala ubrzati rast na 2,9 posto u 2026. i 3,5 posto u 2027. godini. Očekuje se postupni oporavak Mađarske, uz rast od 1,3 posto u 2026., uz poboljšanje na 2,5 posto u 2027. kako se investicije budu oporavljale.

Rumunjska i Slovačka vjerojatno će kratkoročno ostvariti slabije rezultate, jer fiskalna konsolidacija opterećuje gospodarsku aktivnost, dok se za Rumunjsku prema izvješću ujedno predviđa rast BDP-a od 0,2 posto u 2026., prije oporavka na 2,3 posto u 2027. godini.

Inflacija i dalje glavni izazov

Inflacija i dalje ostaje jedan od ključnih izazova regije te u izvješću stoji kako inflaciju podižu bazni učinci, povećanja poreza i šokovi cijena energije. Međutim, očekuje se da će niže cijene energije značajno poboljšati izglede te se prema izvješću prognozira da će se do kraja 2027. godine inflacija vratiti unutar ciljnih raspona središnjih banaka u zemljama srednje i istočne Europe izvan europodručja.

Za Rumunjsku se predviđa da bi inflacija mogla naglo pasti već od sredine 2026., pri čemu će slabljenje učinka šoka cijena energije i slaba potrošačka potražnja dodatno sniziti inflaciju u drugoj polovici 2027.

UniCreditovo izvješće za Poljsku navodi kako bi se, nakon privremenog rasta, inflacija do kraja godine mogla vratiti blizu 3,5 posto, a tijekom 2027. vjerojatno će se dodatno usporiti prema ciljanoj razini od 2,5 posto.

Prognoza za Mađarsku navodi da bi se inflacija, nakon privremenog porasta početkom 2027., mogla postupno približiti ciljanoj razini od 3 posto, dok se za Češku očekuje stabilizacija inflacije blizu 2,8 posto do kraja 2027. godine.

– Postupno poboljšanje izgleda za inflaciju stvara povoljnije okruženje za financijska tržišta, valute i investicijske odluke. Iako će se ublažavanje monetarne politike razlikovati među zemljama, poduzeća i investitori trebali bi imati koristi od veće makroekonomske stabilnosti i pada inflacije u srednjem roku – izjavio je Eszter Gárgyán, UniCreditova strateška analitičarka za valute država Srednje i Istočne Europe.

Potrošnja na energiju i obranu povećat će fiskalne deficite

Vlade diljem regije i dalje se suočavaju s teškim zadatkom smanjenja proračunskih deficita uz istodobno održavanje potpore gospodarskom rastu. Očekuje se da će visoka potrošnja na potpore za energiju i obranu zadržati fiskalne deficite na povišenim razinama tijekom 2026., prije nego što u godini kasnije započne postupna stabilizacija. Novi šokovi cijena energije ili slabiji gospodarski rast povećali bi rizik pritiska na kreditni rejting zemalja s višim proračunskim deficitima.

Za poduzeća koja posluju u regiji, izvješće uz neizvjesnost, prognozira i brojne prilike u poslovanju. Snažnija potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti podupirati sektore povezane s maloprodajom, robom široke potrošnje i uslugama, dok se očekuje da će bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije potaknuti infrastrukturne projekte i investicijsku aktivnost.

Proizvođači bi trebali imati koristi od jače njemačke potražnje, iako konkurentnost, restrukturiranje automobilske industrije i trajni nedostatak radne snage ostaju strukturni izazovi.

Za kućanstva bi otporno tržište rada, pozitivan rast plaća i postupno usporavanje inflacije trebali postupno poboljšati kupovnu moć u većem dijelu regije. Kako se inflacija bude približavala ciljevima središnjih banaka, a kamatne stope s vremenom počele padati, očekuje se i poboljšanje uvjeta financiranja stambenih i potrošačkih kredita, iako će se dinamika tih promjena znatno razlikovati među pojedinim zemljama.