Probijeni planovi za državne rashode, povjerenstvo poziva na oprez

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na sjednici održanoj u utorak razmotrilo Izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2025. i 2026. godinu (NSFSP), te ocijenilo da je fiskalna politika u 2025. zadržala ekspanzivan i prociklički karakter.

To se očituje u bržem rastu rashoda opće države u odnosu na prihode te u pogoršanju salda opće države, navodi povjerenstvo.

Poziva Vladu RH na vođenje restriktivnije i fiskalno održive politike radi očuvanja stabilnosti javnih financija i stvaranja fiskalnog prostora za buduće izazove.

Konstatira da je manjak opće države neznatno premašio gornju granicu od tri posto BDP-a propisanu Paktom o stabilnosti i rastu, dok su negativna odstupanja u odnosu na projekcije zabilježena i kod primarnog te strukturnog salda.

Najveći doprinos rastu rashoda u 2025., kao i u prethodnoj godini, proizlazi iz povećanja naknada zaposlenima i socijalnih naknada.

Iako dio tih kretanja odražava opravdane prilagodbe nakon razdoblja povišene inflacije, njihov kumulativni učinak na razinu rashoda ima trajan učinak, upozorava povjerenstvo.

Odstupanja od fiskalnih planova

Ministarstvo financija bilježi značajna odstupanja od planiranih ograničenja, pri čemu rast neto rashoda premašuje zadane ciljeve utvrđene srednjoročnim fiskalnim planom. Za 2025. godinu bio je planiran rast od 6,4 posto dok aktualni podaci pokazuju ostvareni rast od 11,1 posto što predstavlja prekoračenje ciljane razine neto rashoda u iznosu od 1,9 posto BDP-a, bez aktivacije dodatnih izuzeća.

Za 2026. godinu projicirani rast iznosi 5,6 posto što je iznad referentne stope od 4,9 posto, a kumulativno rast neto rashoda u razdoblju 2024.– 2026. doseže 37,6 posto čime za 5,3 postotna boda premašuje izvorno planiranih 32,3 posto, navodi se.

Diskrepancije između planiranih i realiziranih stopa rasta neto rashoda ukazuju na odstupanje od fiskalnog okvira predviđenog NSFSP-om, kaže se u izvješću te se dodaje da bi ostvarivanje planiranih kumulativnih ciljeva u preostalom razdoblju zahtijevalo vrlo niske stope rasta rashoda, koje se trenutačno čine teško ostvarivima.

Važnim povjerenstvo smatra da se fiskalna politika tijekom razdoblja obuhvaćenog NSFSP-om suočavala, a i nadalje se suočava, s nepovoljnim globalnim okolnostima i nužnim prilagodbama pojedinih politika koje imaju značajan učinak na proračunske rashode. U tom se kontekstu osobito izdvajaju obrambeni rashodi, koji bi se do 2035. godine trebali povećati na 3,5 posto BDP-a, odnosno na pet posto BDP-a kada se uključe i rashodi za sigurnost šire namjene, uključujući civilne komponente.

Slijedom toga, Vlada RH je aktivirala nacionalnu klauzulu o privremenom izuzeću rashoda za obranu od primjene fiskalnih pravila, u skladu s preporukama Europske komisije.

Dug pada unatoč izazovima

U kontekstu provedbe NSFSP-a povjerenstvo ističe trend nastavka smanjenja udjela duga opće države u BDP-u. Prema izvješću o napretku, udio duga opće države trebao bi se smanjiti s 57,4 posto BDP-a na kraju 2024. godine na 54,8 posto BDP-a na kraju 2026. godine, odnosno za 2,6 postotna boda.

Navodi i kako je visoka razina investicija u fiksni kapital, financirana sredstvima Europske unije, značajno pridonijela gospodarskom rastu i razvoju te povećala udio prihoda i rashoda proračuna opće države u BDP-u.

Vlada je izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2025. i 2026. godinu, prihvatila na sjednici održanoj 7. svibnja ove godine.

Povjerenstvo drugu godinu zaredom daje ocjenu godišnjeg izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalnostrukturnog plana, koji predstavlja dugoročniji okvir makroekonomske i fiskalne politike usmjeren na poticanje stabilnog gospodarskog rasta bez stvaranja nepovoljnih fiskalnih učinaka, odnosno na osiguravanje dugoročne održivosti javnih financija.

Pritom povjerenstvo ističe ključne elemente fiskalnih kretanja, dok će Europska komisija, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, ocijeniti vođenje fiskalne politike u kontekstu reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu.