ESG regulativa ulazi u novu fazu, u Hrvatskoj svega 32 obveznika

Regulatorni okvir održivog financiranja u Europskoj uniji ulazi u novu fazu. Nakon inicijalne implementacije CSRD-a i ESRS standarda, sada je red na Omnibus paket – sveobuhvatni prijedlog pojednostavljenja i izmjena ključnih propisa iz područja održivosti s ciljem jačanja konkurentnosti europskog gospodarstva i smanjenja administrativnog opterećenja poduzeća.

No kako Omnibus mijenja regulatorni okvir održivosti? Kako će izgledati novi opseg i pojednostavljeni ESRS zahtjevi te kako uskladiti ESG izvještavanje s financiranjem, Taksonomijom i zahtjevima investitora?

Odgovore na ova pitanja dobit ćemo danas na petoj Liderovoj konferenciji 'ESG – Održiva budućnost' koja je u zagrebačkom Sheratonu okupila lidere domaće poslovne scene.

- Već duže vrijeme poslovni uspjeh ne mjerimo samo financijskim rezultatima. Sve više govorimo o odgovornosti prema okolišu, prema društvu i prema načinu na koji upravljamo organizacijama danas, jer upravo odluke koje danas donosimo ne oblikuju samo naše poslovanje već i budućnost generacija koje dolaze nakon nas. Tvrtke koje su to prepoznale itekako imaju konkurentsku prednost: privlače investitore, privlače zaposlenike, uživaju veće poštovanje svojih potrošača – rekla je u uvodnom govoru direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović.

ESG- Održiva budućnost 20'26.
Bojana Božanić

Božanić Ivanović u svom se govoru osvrnula i na istraživanje koje je provedeno u 13 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku, a koje pokazuje kako iz perspektive potrošača okoliš predstavlja najvažniji stup u svim zemljama, iako i dalje nije na dovoljno visokoj razini svjesnost o ESG-u, pogotovo o ovom dijelu koji se tiče governance-a, odnosno upravljanja.

- Ono što većina od 7.300 ispitanika globalno smatra da bi kompanije trebale provoditi su smanjenje otpada, recikliranje, ponuda održivih i ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga te poticanje inovacija usmjerenih na održive inicijative. Postoji snažna podrška kompanijama koje provode ESG strategije i sve više potrošača prepoznaje greenwashing kao lošu praksu. Potrošači izražavaju spremnost da plate višu cijenu za određene kategorije proizvoda ukoliko je riječ o kompanijama koje imaju u svojoj strategiji održivost kao ključnu komponentu. Istraživanje pokazuje kako je usklađenost s ESG-om ključna za privlačenje talentiranih zaposlenika, pogotovo kad je riječ o mlađim generacijama – rekla je direktorica Lidera.

Dodala je da je pred kompanijama još dosta posla kako bi ono što provode na ispravan način prezentirale potrošačima. S druge strane, to znači postavljati i dalje prava pitanja: kako smanjiti utjecaj na okoliš, a ostati konkurentan? Kako izgraditi organizaciju u kojoj ljudi žele raditi i razvijati se? Te kako upravljati transparentno i odgovorno?

- Jasno je da odgovori na ta pitanja nisu jednostavni, no zato smo danas ovdje. Ova konferencija okuplja stručnjake, lidere, praktičare koji nam neće samo na teoretskoj razini iznositi novosti vezane za ESG, već ćemo i kroz panele i predavanja imati priliku čuti konkretna iskustva: što funkcionira, što ne funkcionira i što nas očekuje u budućnosti – zaključila je Božanić Ivanović.

O novim zakonodavnim izmjenama unutar postojećeg okvira na konferenciji je govorila državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš koja je istaknula da je pred svima sada prioritetni zadatak koji nadilazi puku prilagodbu klimatskim promjenama; cilj je brza i sustavna dekarbonizacija gospodarstva. Europska unija, kao regulatorni predvodnik, uspostavlja novi okvir koji postavlja visoke standarde transparentnosti i usklađenosti. Ovim se mjerama, kako je rekla, nastoje uvesti mehanizmi koji će zaštititi domaću industriju od nepoštene konkurencije, istovremeno osiguravajući značajno smanjenje emisija štetnih plinova na razini cijele zajednice.

ESG- Održiva budućnost 20'26.
Tanja Radić Lakoš

- Tržište već snažno reagira na energetske šokove, a prednost ostvaruju kompanije koje su tranziciju odradile na vrijeme i koriste klimatski prihvatljive energente. Sustav trgovanja emisijama (ETS) prolazi kroz značajnu ekspanziju: nakon što je 2024. godine uključen pomorski promet, od 2027. u sustav ulaze i sektori zgradarstva te cestovnog prometa. Time ETS prestaje biti samo regulatorni alat i postaje ključni cjenovni signal koji izravno utječe na troškove proizvodnje i konkurentnost – rekla je Radić Lakoš.

Važan stup nove europske politike je Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji se fokusira na ključne sektore poput industrije željeza, cementa, aluminija, stakla, energetike i vodika. S izmjenama uredbe obuhvaćeno je i dodatnih 40 popratnih (downstream) proizvoda, a ključni datum je 1. veljača 2027. godine, kada započinje službeno trgovanje certifikatima. CBAM zato predstavlja novu arhitekturu koja uređuje cijeli lanac vrijednosti i osigurava pravedniju tržišnu utakmicu.

- Ove promjene nisu kozmetičke prirode, već predstavljaju dubinsku transformaciju sustava na temelju dokazane učinkovitosti ETS-a. Budući da dosadašnja dinamika više nije dovoljna za postizanje klimatskih ciljeva, industrija se mora pripremiti na ubrzanu dekarbonizaciju i činjenicu da će se sve manje moći oslanjati na besplatne kvote. Riječ je o potpunom redefiniranju europske politike u kojoj održivost postaje osnovni preduvjet opstanka na tržištu – rekla je Radić Lakoš.

Nakon Radić Lakoš predavanje je održala i ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić koja je istaknula da se naglasak u poslovanju s pukih zakonskih obveza pomiče prema konkretnim primjerima uspješnih kompanija koje su ESG standarde stavile u prvi plan. Financijski uspjeh organizacije danas služi kao izravno mjerilo toga koliko su pravila održivosti uspješno usvojena i implementirana u svakodnevnu praksu. Hrvatska je, kako je rekla, u tom pogledu bila proaktivna, usvojivši određene zakonodavne izmjene, uključujući 'stop the clock' prijedloge kroz Zakon o računovodstvu i Zakon o tržištu kapitala, čak i prije nekih drugih država članica.

ESG- Održiva budućnost 20'26.

- Svrha izvještavanja o održivosti ostaje povećanje transparentnosti putem CSRD-a, no složenost standarda dovela je do bitnog smanjenja obuhvata podataka i broja obveznika na razini Europske unije. U Hrvatskoj će se broj kompanija koje su zakonski obvezne izvještavati smanjiti s prvotno predviđenih 500 na svega 32, sukladno novim pragovima od preko tisuću zaposlenih i 450 milijuna eura prihoda. Sustav se na taj način prilagođava stvarnim situacijama, oslobađajući manje subjekte administrativnog tereta uz istovremeno poticanje dobrovoljnog izvještavanja onih koji više nisu obveznici – rekla je Zorić.

Do 2027. godine očekuje se da će 32 velike hrvatske kompanije podnositi izvještaje, a za njihovu reviziju na raspolaganju će biti preko 300 stručnjaka. Tvrtke koje su započele s izvještavanjem u prošloj godini, a prema novim kriterijima više ne potpadaju pod tu obvezu, bit će oslobođene formalne dužnosti, no zadržava se vjera da će nastaviti s tom praksom radi vlastite konkurentnosti. Bitno smanjenje broja podataka o kojima se mora izvještavati omogućuje tvrtkama da se fokusiraju na suštinske ciljeve prilagođene njihovom specifičnom poslovanju.