Tko je Afcons, indijska tvrtka iza hrvatskog megaprojekta

Najveći željeznički projekt u hrvatskoj povijesti, pruga Dugo Selo - Novska, vrijedan 677 milijuna eura, europska je audicija indijskog Afconsa. To je prvi veliki Afconsov ulazak u Europu i njegova najveća međunarodna narudžba dosad. 

Taj hrvatski iskorak, međutim, nije došao slučajno. Posjet indijskog premijera Narendre Modija Zagrebu prošle godine vremenski se poklopio s naletom indijskog interesa za hrvatsku infrastrukturu: Afcons je u samo tjedan dana predao tri ponude za državne željezničke i cestovne projekte vrijedne oko 1,1 milijardu eura. Uz prugu Dugo Selo - Novska, pojavio se i na dvama cestovnim natječajima prema jugu Hrvatske, a na istom željezničkom projektu konkurirala je i druga indijska skupina, predvođena kompanijom Ashoka Buildcon. 

Ulazak na EU tržište

Taj kontekst važan je jer Afconsov dolazak smješta u širu priču o ulasku indijskih kompanija na europsko infrastrukturno tržište. Indija je u jugoistočnoj Europi relativno novi infrastrukturni igrač, dok je Kina u regiji već ranije ostavila vidljiv trag, a u Hrvatskoj se najvidljivije upisala kroz Pelješki most koji je gradila China Road and Bridge Corporation. Zato se Afconsov dolazak može čitati kao pokušaj indijskih kompanija da uđu na europsko infrastrukturno tržište, i to preko Hrvatske kao članice Europske unije.

Nije anonimus, ali nema europsku kilometražu

U Hrvatskoj je ime Afconso prilično nepoznato, no indijska kompanija nije izvođač bez kilometraže. Riječ je o  infrastrukturnoj i inženjerskoj tvrtki iz Mumbaija, koja je dio Shapoorji Pallonji grupe, jedne od najstarijih indijskih poslovnih grupacija. U njezinu portfelju nalaze se mostovi, tuneli, metroi, luke i podzemni radovi na tržištima na kojima se infrastruktura često gradi u daleko težim uvjetima nego u Europi.

Kompanija se na svojim stranicama poziva na projekte poput željezničkog mosta Chenab u Kašmiru, Atal Tunnela u području Himalaje, podvodnog metro-tunela u Kalkuti, lučkih projekata u Omanu i Gabonu te željezničke pruge Tema - Mpakadan u Gani. Radi i na indijskoj brzoj pruzi Mumbai - Ahmedabad te projektima u Indiji i na Maldivima. Afcons, dakle, ne dolazi bez referenci. Ali dolazi bez ozbiljne europske reference i zato će se na pruzi Dugo Selo - Novska vidjeti može li iskustvo stečeno u Aziji, Africi i na Bliskom istoku izdržati europska pravila, rokove i standarde.

Unatoč dugom popisu referenci, za Afcons hrvatski ugovor neće biti rutinski posao. Indijska kompanija godišnje ostvaruje oko 1,2 milijarde eura prihoda, uz EBITDA-u od približno 154 milijuna eura i neto dobit od oko 45 milijuna eura. Dakle, ugovor Dugo Selo - Novska doseže više od polovice godišnjih prihoda Afconsa. A ujedno je to i petina ukupne knjige narudžbi kompanije.

Oslonjen na Indiju i javne naručitelje

Naime, na  kraju ožujka 2025. tvrtka je imala ugovorene poslove ukupno vrijedne više od tri milijarde eura. Najveći dio narudžbi, 86 posto, vezan je uz Indiju, a samo 14 posto uz inozemstvo. Pritom čak 79 posto poslova dolazi od državnih i javnih naručitelja, 10 posto od multilateralnih institucija i tek 11 posto od privatnog sektora.

Dakle, Afcons je snažno oslonjen na državu, javne investicije i domaće indijsko tržište. Prihodi su mu ipak manje vezani uz Indiju nego knjiga narudžbi - oko 31 posto dolazi iz inozemstva. 

Iza Afconsa stoji dinastija Mistry

Vlasnički iza Afconsa stoji Shapoorji Pallonji grupa, odnosno poslovna dinastija Mistry, jedna od najpoznatijih u Indiji. 

Afcons je na burzu izašao 2024., u IPO-u vrijednom oko 84 milijarde rupija, odnosno približno 780 milijuna eura. Ponuda je, prema kompaniji, bila preupisana 2,77 puta, a Afcons je izlaskom na burzu iz zatvorenog vlasničkog kruga Shapoorji Pallonji grupe dobio širu bazu dioničara, uključujući domaće i globalne institucionalne ulagače. Kontrolni paket, međutim, i dalje drži vlasnička skupina povezana sa Shapoorji Pallonji grupacijom. Najveće udjele imaju Goswami Infratech s oko 25 posto, Shapoorji Pallonji & Company s oko 15 posto i Floreat Investments s oko 7,5 posto, dok cijela skupina povezanih vlasnika drži nešto više od 50 posto kompanije. 

Dugovi i financijski pritisak grupacije

No upravo veza sa Shapoorji Pallonji grupom otvara i financijska pitanja. Reuters je u svibnju objavio da je CareEdge snizio rejting obveznica Goswami Infratecha, najvećeg pojedinačnog dioničara Afconsa i jedne od ključnih kompanija iz SP grupe, zbog kašnjenja refinanciranja i povećanog rizika otplate duga. To ne znači da je Afcons u neposrednom problemu, ali pokazuje da njegova vlasnička grupacija nije bez financijskog pritiska. 

U rubrici rizika treba spomenuti i sporove. Afcons je ove godine objavio da je u Gabonu dobio obavijest o raskidu EPC ugovora vrijednog oko 113 milijuna eura za projekt ceste NR1, nakon čega je najavio pravne korake. Prema izvješćima indijskih poslovnih medija, projekt je bio u visokoj fazi dovršenosti, što cijeli slučaj čini više ugovornim i naplatnim sporom nego jednostavnom pričom o neizvedenom poslu.

Afcons u vlastitom godišnjem izvješću navodi i arbitražne postupke povezane s pojedinim projektima. U jednom od njih, vezanom uz Dahej Standby Jetty Project Undertaking, spominje se nepovoljna arbitražna odluka zbog likvidirane štete za kašnjenje u iznosu od 793 milijuna rupija, uključujući kamate, te aktivirane bankarske garancije, uz nastavak postupka pred sudom u Delhiju. 

Veliki zalogaj za sve

Sve to ne vodi zaključku da je Afcons nepoznat ili nesposoban izvođač. Naprotiv, kompanija ima ozbiljne reference i dugu građevinsku tradiciju. No jednako tako, Afcons nije globalni div kojem je ugovor od 677 milijuna eura tek jedna od mnogih stavki u portfelju. Za kompaniju s oko 1,2 milijarde eura godišnjih prihoda, hrvatska pruga velik je zalogaj.

Rizik, dakle, nije u tome što Afcons dolazi iz Indije, nego u tome što je projekt velik za sve uključene. Za Hrvatsku je Dugo Selo - Novska jedna od ključnih željezničkih dionica; za Afcons, prvi veliki europski ispit i referenca koja mu može otvoriti vrata drugih europskih natječaja. No ako zapne, ostat će još jedan dokaz da se hrvatski infrastrukturni projekti najčešće ne lome na ambiciji, nego na izvedbi: rokovima, kapacitetima i nadzoru.