Ćorić: Reindustrijalizacija Europe šansa je za hrvatske tvrtke

Reindustrijalizacija Europe velika je šansa za hrvatsku industriju jer će svaki investitor iz Njemačke i drugih zemalja imati na umu da je cijena rada u Hrvatskoj niža nego u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama, a broj stranih poduzeća koja posluju u Hrvatskoj već je sada respektabilan, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu koji se danas održao u Zagrebu.

Na panelu 'Gospodarska diplomacija: Arhitektura stabilnosti' Ćorić je objasnio da se Hrvatska nalazi u fazi u kojoj industrijska proizvodnja pada, no da je to proces koji se događa u cijeloj Europi. Deindustrijalizacija je dugo išla u smjeru prebacivanja proizvodnje na istok, a sada je postalo jasno da treba doći do reindustrijalizacije i upravo to otvara prostor za Hrvatsku.

Govoreći o inflaciji, naglasio je da je ona posljedica uvezenog energetskog šoka koji se ne može u potpunosti neutralizirati nacionalnim mjerama. Vladin zadatak ublažavanja šoka stvara povjerenje kod investitora i usidrava očekivanja, a u zadnjih deset godina Vladi RH cilj je bio stabilan fiskalni okvir uz poticajno porezno okruženje za njemačke tvrtke, objasnio je Ćorić.

Na kritike o tome da se Hrvatska suočava s jednom od najviših stopa inflacije u eurozoni, Ćorić je odgovorio da unatoč tomu Hrvatska u zadnjih pet godina nije niti približno u vrhu EU po kumulativnoj inflaciji. Također, naglasio je da nema potrebe za daljnjim smanjenjem poreznih stopa jer njemački investitori već sada 'uživaju vrlo ugodne uvjete' poslovanja u Hrvatskoj.

Ipak, Hrvatska će kao mala zemlja, po uzoru na ostatak Europske unije, nastojati smanjiti birokratske prepreke za poduzetnike, poručio je Ćorić.

Kolak: Končar traži prilike

Da je Hrvatska malo tržište teza je koja se provlačila kroz cijelu raspravu. Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak naglasio je da Končar ima zdravo poslovanje jer gleda gdje su prilike i ne gubi vrijeme na rasprave o troškovima rada.

– Premalo se govori o produktivnosti, koja je iz industrijske perspektive jedan od ključnih parametara za daljnji razvoj poslovanja. Ulaganjima u modernizaciju proizvodnih kapaciteta i tehnologiju radimo na tome da se produktivnost digne na višu razinu – poručio je Kolak.

Gordan Kolak

Končar kontinuirano jača poslovanje izvan Hrvatske, a tvornice grade tamo gdje vide najveći potencijal rasta, poput SAD-a i Bliskog istoka. Na pitanje o padu industrijske proizvodnje Kolak je odgovorio da nastoje taj trend promijeniti te da će Končar u sljedeće tri do četiri godine uložiti preko 800 milijuna eura u razne hrvatske industrijske kapacitete, najavljujući industrijsku renesansu hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska mora zakoračiti u elektrifikaciju jer energetska sigurnost predstavlja veliku priliku za poslovanje, također je poručio Kolak. U tom kontekstu ulaganje njemačkog Siemens Energyja u Končar vrijedno 260 milijuna eura, koje će stvoriti 350 novih radnih mjesta u Hrvatskoj, najcitiraniji je primjer na konferenciji.

Potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković naglasio je da je za Atlantic grupu najvažnije to što sama upravlja ključnim rizicima, diverzificira poslovanje i ne ovisi o jednom tržištu, kupcu ili dobavljaču. Kao izazov za prehrambenu industriju istaknuo je da države u regiji taj sektor doživljavaju kao dio nacionalnog identiteta pa je važno stabilno političko okruženje. Hrvatska je u posljednjih sedam do osam godina stvorila makroekonomsku stabilnost i predvidljivost, bolje nego zemlje u okruženju, ocijenio je Vranković.

– Kada promišljamo gdje širiti proizvodne kapacitete u regiji, Hrvatska je prva na listi. Cijena radne snage, logistički pravci, orijentacija prema DACH zemljama i srednjoj Europi, u tom kontekstu Hrvatska apsolutno prednjači – dodao je Vranković.

Neven Vranković

Atlantic u Hrvatskoj prodaje oko 30 posto svojih proizvoda, a Vranković je naglasio da država može više pomoći u gospodarskoj diplomaciji. Kao konkretan problem istaknuo je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, potpisan još 1992. ali nikada stupio na snagu. Kritizirao je i dio sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koja smatra da su trebala biti usmjerena u stvaranje novih radnih mjesta umjesto u projekte poput Trga pravde.

Rapaić: Tržište rada vrlo je tanko

Predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić potvrdila je da Hrvatska raste iznad prosjeka EU te da je makroekonomski okvir stabilan, a kreditna sposobnost zemlje dobra, što je važno za privatne investitore.

– Dva su objektivna problema. Inflacija, ali i tržište radne snage koje je vrlo tanko jer je nezaposlenost mala. To je zajedno s inflacijom rizik i pritisak na troškove. Hrvatska je danas otvorena za investicije i dobro je percipirana, ali se svi borimo s inflacijom i nadamo se da će ići prema dolje – rekla je Rapaić.

Nataša Rapaić

Upozorila je također da digitalna infrastruktura nije samo tržišna nego kritična infrastruktura te da procesi moraju ići brže, posebno lokalne dozvole i prostorni planovi. Kao primjer navela je da Hrvatski Telekom nije mogao postaviti baznu stanicu u Zagrebu jer na razini gradova često nije moguće dobiti pravo izgradnje.

Kako je u uvodnom dijelu naglasio Marjan Vučak, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Njemačka je jedan od ključnih investitora u Hrvatskoj s gotovo pola milijarde eura izravnih ulaganja, a 92 posto njemačkih tvrtki ponovno bi izabralo Hrvatsku za svoja ulaganja.

Marjan Vučak

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Pascal Hector podsjetio je da je Njemačka najveći trgovinski partner Hrvatske za uvoz i izvoz, da više od 400 njemačkih poduzeća posluje u Hrvatskoj te da tri milijuna Nijemaca godišnje posjeti hrvatsku obalu čineći 17 posto svih turista, a hrvatski turizam od njemačkih gostiju godišnje uprihodi oko 15 milijardi eura.

Prepreka još ima

Na kraju panel-rasprave sudionici su se složili oko ključnih prepreka. Vranković je ustvrdio da nema ozbiljnijeg zakonodavnog izazova koji se ne rješava, ali da je problem u dobivanju dozvola izvan redovnog poslovanja poput izmjena urbanističkih planova.

Rapaić je naglasila važnost zajedničkih prilika s državom u digitalnim kompetencijama i novim tehnologijama. Kolak je, pak, upozorio da je ključni izazov razlika u brzinama djelovanja u energetskoj infrastrukturi te da gospodarstvo budućnosti počiva na dostupnosti električne energije.

Ćorić je zaključio da je najbolje javno-privatno partnerstvo koncept u kojem država razumije što poduzetništvo treba i svojim politikama to prati. Privatne investicije treba okrenuti privatnom sektoru, a država se polako treba povlačiti i otvarati okvir, poručio je ministar financija.