Fresl: Natječaja za EU sredstva ima ili previše odjednom ili ih nema

Ulazak međunarodne konzultantske grupe Civitta u vlasničku strukturu Projekta jednako razvoj (PJR) jedna je od većih promjena na domaćem tržištu EU savjetovanja. Nakon šesnaest godina samostalnog poslovanja PJR ulazi u novu fazu razvoja. Što to znači za tvrtku, njezin tim i klijente, ali i za poziciju Hrvatske u korištenju europskih fondova, razgovarali smo s osnivačicom kompanije​ Anom Fresl.

Što za Projekt jednako razvoj znači ulazak strateških partnera, koji je dio poslovanja promijenio vlasničku strukturu i što to znači za vaše klijente?

– Vlasnik tvrtke PJR postaje Civitta. Ja kao prethodna PJR-ova vlasnica postajem dioničarka i partnerica u Civitti, kao i dosadašnji članovi Uprave Ivan Serdarušić, Ines Gruica Devčić, te zajedno nastavljamo svoju uspješnu poslovnu priču u PJR-Civitti. Za PJR-ov tim te sve dosadašnje i buduće klijente to znači pristup specijaliziranom znanju, više kapaciteta, povećanje kvalitete, pristup međunarodnim partnerima, širi opseg usluge.

Tko je Civitta i što to pristupanje znači za domaće tržište tržište konzultanata za Europsku uniju u Hrvatskoj?

– Domaće je tržište europskih konzultanata raznoliko. Tvrtke su u prosjeku vrlo male, a fokus je na domaćim natječajima jer je u optjecaju i dalje ukupno 25 milijardi eura u fondovima. Grupa ​Civitta ​djeluje u više od dvadeset zemalja, ima sedamstotinjak zaposlenih i važna je međunarodna mreža stručnjaka za digitalna rješenja, savjetovanje, inovacije i europsko financiranje. PJR-ovim pridruženjem Civitti Hrvatska dobiva izravan pristup jednoj od najvećih specijaliziranih tvrtki za europske fondove u Europi.

Zašto baš sada strateški partner?

– Shvatili smo da smo s 25 zaposlenika premali da bismo mogli pratiti novosti koje su ispred svih nas u novome proračunu EU-a i općenito na razini zajedničkih centraliziranih europskih natječaja. Prilike su prevelike i prevažne za klijente, a PJR-Civitta ​klijentima će ponuditi bolji pristup izvorima financiranja, širi opseg usluga i veću, raznovrsniju ekspertizu. Zbog kompleksnosti međunarodnih, ali i nekih domaćih natječaja, za većinu njih povećava se potreba za partnerstvom i dodatnim znanjima, a interdisciplinarni timovi stručnjaka postaju nužnost.

No tu će biti presudno i naše znanje i poznavanje lokalnog tržišta. Naš je cilj u budućnosti kreirati projekte koji stvaraju konkurentnost klijentima, projekte koji će im omogućiti da postanu važniji unutar europskog okvira, a to jedino možemo napraviti kvalitetno uz pomoć specijaliziranih timova koji razumiju detalje svakog programa, primjerice CEF-a, DEP-a, Lifea, Obzora... 

Koliko se nakon ulaska partnera mijenja vaša uloga osnivačice i direktorice? Što to sve praktično znači za vas, za vaš tim zaposlenika i razvoj domaćih stručnjaka?

– Sportskim rječnikom, prelazimo u višu ligu. Ponosna sam, uzbuđena i vjerujem da možemo pružati održivu visokokvalitetnu uslugu u idućim razdobljima europskog proračuna i budućnosti Europe u cjelini. Ostajem na položaju liderice kompanije PJR-Civitta, ali osnažena novim partnerima, znanjima i referencijama. Pridruženje Civittinim timovima omogućit će nam profesionalni razvoj, pristup programima obuke u međunarodnoj organizaciji.

Razmjenjivat ćemo znanje i učenje u suradnji s kolegama iz različitih zemalja i sektora te iz najboljih europskih praksi. Proširit ćemo mogućnost rada na projektima diljem Europe i sudjelovanje u međunarodnim timovima. Dio Grupe​ Civitta također je ​jak digitalni tim koji, osim na uslugama razvoja digitalnih rješenja i digitalne transformacije koje pruža klijentima, radi snažno i na potpori tvrtkinim konzultantima da bolje razumiju digitalne inovativne projekte klijenata i osnaže se digitalnim rješenjima koja će dodatno povećati kvalitetu.

Kako ta promjena utječe na klijente, što oni dobivaju tim partnerstvom?

– Svakako planiramo u cijelosti zadržati kontinuitet usluge, tim od 25 članova nastavlja djelovati iz Zagreba zadržavajući sve postojeće odnose i projekte. Zadržat ćemo svoje standarde i pristupe koji su lokalno specifični i koje su klijenti prepoznali u šesnaest godina rada. Proširit ćemo ponudu razvojem strategija financiranja i matchmakinga investicija s međunarodnim prilikama.

Klijenti će s nama i Civittom u paketu, zahvaljujući Civittinoj mreži, lako dobiti pristup dodatnim ekspertizama, uslugama i natječajima, pri čemu neće trebati tražiti daleko po Europi. Za pojedine natječaje na koji klijent izlazi moći ćemo uključiti specijalizirane stručnjake s dokazanim specifičnim referencijama. Klijenti će dobiti i veći kapacitet i mogućnost realizacije kompleksnijih projekata. Osim toga, partnerstva i konzorcije moći ćemo ponuditi u više od dvadeset zemalja.

Otvara li ta partnerska struktura vrata novim tržištima izvan Hrvatske i regije ili je glavni cilj jačanje pozicije na domaćem tržištu fondova Europske unije?

– Domaćim postojećim i budućim klijentima, kao i javnim i privatnim organizacijama, želimo pružiti priliku da s nama sagledaju više i šire svoje prilike, razviju se, prijeđu na sljedeću razinu europskog proračuna, a sve u suradnji s drugim europskim organizacijama i konzorcijima. Ali da, ta prilika također otvara vrata novim tržištima na širem području EU-a, ali našim klijentima i projektima klijenata iz pojedine Civittine zemlje.

Upozoravali ste prije da Hrvatska nije toliko učinkovita u povlačenju europskih sredstava, kasnilo se tri godine, a sada kada idemo prema kraju aktualnoga višegodišnjeg proračunskog razdoblja, ubrzavamo li što?

– Ubrzalo se, no natječaji se sad objavljuju istodobno ili jedan za drugim. Zato se projekti prijavljuju i moraju provoditi paralelno, pa ne može biti normalnog razvoja proizvodnog ciklusa ili istraživanja i razvoja. Korisnici nemaju kapaciteta jer je natječaja ili previše odjednom ili ih nema.

Kakve su nove prilike pred domaćim korisnicima europskih fondova u novome VFO-u?

– Novi europski proračun imat će u prvome stupu sredstva koja će raspoređivati države članice. Taj će iznos za Hrvatsku biti 16,8 milijardi eura prema EK-ovu trenutačnom prijedlogu, što je manje od 25 milijardi eura koje Hrvatska sad ima u optjecaju zbog dodatnoga usporednog instrumenta Plana oporavka i otpornosti. U novome razdoblju ključan će biti drugi stup, na koji otpada tridesetak posto europskog proračuna, čime bilježi golem rast jer konsolidira čak 33 trenutačna programa u jednu strukturu. Taj se stup usredotočuje na digitalno vodstvo, čistu tranziciju, industrijsku dekarbonizaciju te otpornost i sigurnost. Za mnoge će to biti ključna prilika, a ne domaći natječaji prvoga stupa.

Govorite o tzv. megafondu za konkurentnost. Što bi Hrvatska morala napraviti već sada da u to razdoblje ponovno ne uđe nespremna?

– Hrvatskom gospodarstvu potrebno je povećanje učinkovitosti i konkurentnosti, no nakon trinaest godina članstva u EU-u nismo više početnici i smatram da mnogi imaju potrebnu razinu kvalitete i ambicije izboriti se za drugi stup europskoga proračuna. Prilike su tu za mnoge organizacije, od inovativnih startupova preko znanstvenoistraživačkih projekata, proširenja kvalitete javnih usluga i kritične infrastrukture, industrije i razvoja inovacija do šire europski važnih projekata većih tvrtki.

Europa od država članica očekuje veće i ozbiljnije sudjelovanje u drugome stupu. U tom kontekstu spajanje s Civittom omogućuje nam snažniji i strukturiran pristup financiranju te bolju pripremu klijenata za konkurentne europske programe. Iskustva zemalja srednje Europe koje su u tu utrku ušle desetljeće prije nas i naučile kako dugoročno uspješno upotrebljavati fondove važan su temelj našega daljnjeg razvoja.

Jasno je da bez podizanja kvalitete, strateškog planiranja i snažnih partnerstava nema daljnjeg uspjeha. Prilika ima, ali zahtijevaju ozbiljnu pripremu i dugoročnu viziju, u čemu želimo biti pouzdan partner.