Zagreb dijeli novac kvartovima: zašto građani ne sudjeluju?

Grad Zagreb pokrenuo je program 'Daj prijedlog za bolji kvart', pilot-projekt participativnoga budžetiranja koji građanima omogućuje da predlažu i biraju projekte koje žele/trebaju u svojoj četvrti. Dio se javnoga novca tako izravno stavlja na raspolaganje građanima – oni predlažu projekte, gradske ih službe ocjenjuju, građani potom glasaju, a Grad Zagreb obavezno provodi one koji dobiju najviše glasova.

Projekt se trenutno provodi u devet gradskih četvrti (Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug, Trešnjevka - sjever i Trnje). Inače, proces je participativnoga budžetiranja započeo još 2024. godine kao pilot-projekt u četiri gradske četvrti (Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug i Trnje) s proračunom od oko 363 tisuće eura, a 2025. je proširen na devet gradskih četvrti, uz rast proračunskih sredstava na 775 tisuća eura.

Predviđeno je financiranje 13 projekata, dok je više od 370 pristiglih prijedloga i gotovo 2.800 sudionika pokazatelj rasta participacije i razvoja decentraliziranog modela ulaganja u manje komunalne projekte. No, u Ekonomskom institutu Zagreb postavljaju ključno pitanje: kako građani doživljavaju ovaj proces, vjeruju li da njihov glas u predlaganju i biranju projekata ima stvarnu težinu te bi li sudjelovali u procesu participativnoga budžetiranja kada bi se inicijativa proširila na sve gradske četvrti?

Na ta i druga pitanja skupina je autora Instituta (Ivan-Damir Anić, Dubravka Jurlina Alibegović i Ivana Rašić) nastojala naći odgovore u anketnome istraživanju koje se fokusiralo na dva glavna pitanja: u kojoj mjeri građani percipiraju participativno budžetiranje kao stvarni alat utjecaja na odluke, a ne samo kao formalni mehanizam sudjelovanja te utječe li sudjelovanje u participativnom budžetiranju na razinu povjerenja građana u lokalnu vlast u Gradu Zagrebu?