Mira Bićanić: Jedina pobjednica 'Milijunaša' 2003. osvojila milijun
Trenutak za povijest HTV-a: Točan odgovor na pitanje od milijun kuna
Licencirani kviz 14. lipnja 2003. iz zabavnog programa prerastao je u trenutak kad je trijumfiralo znanje i kad je David pobijedio Golijata
Na današnji dan, 14. lipnja 2003., Mira Bićanić postala je prva natjecateljica koja je u hrvatskoj verziji kviza Tko želi biti milijunaš odgovorila na svih 15 pitanja i osvojila glavnu nagradu – milijun kuna. Bila je prva i ostala dosad jedina.
Bio je to trenutak kakav domaća televizija dotad nije poznavala. Licencirani kviz, koji se dotad gledao kao zabavan večernji program, te je večeri prerastao u nacionalni događaj. Napetost koja se gradila iz pitanja u pitanje preselila se iz studija u dnevne boravke diljem zemlje, a konačni odgovor pretvorio se u mali kolektivni trijumf znanja.
Svaki gledatelj poistovjetio se s natjecateljicom i osjećao kao David nakon pobjede nad Golijatom.
Pobjednica u naručju voditelja
Završno pitanje, koje je odlučivalo o milijunu kuna, glasilo je: ‘Koja je od navedenih TV-voditeljica 2001. istrčala Pariški maraton?’ Ponuđena su četiri odgovora – A: Mirjana Hrga; B: Sandra Antolić; C: Mirna Zidarić i D: Ines Preindl.
Profesorica hrvatskog jezika i književnosti iz Virovitice izabrala je 'B' kao svoj konačan odgovor. Voditelj Tarik Filipović, dotad prepoznatljivo suzdržan, nakon točnog odgovora nije skrivao emocije – u jednom od najupečatljivijih trenutaka domaće televizije podigao je pobjednicu u naručje pred kamerama.
Rijetki su stigli do 15. pitanja
Bilo je još 15-ak natjecatelja koji su dolazili do završnog pitanja, ali nitko nije osvojio glavnu nagradu.
Neki su osvojili visokih 500.000 kuna, a jedan od njih bio je Puljanin Dejan Mirković, koji je stao na korak do milijuna. Znao je točan odgovor i na posljednje pitanje - koliko je točno težak jedan vagon šećerne repe. Nakon odustajanja dao je točan odgovor – deset tona – ali bilo je prekasno.
Nije bio spreman riskirati osvojeni iznos. Upravo ta dilema postala je jedan od ključnih psiholoških trenutaka kviza, a milijun kuna ostao je iznos koji nije ovisio samo o znanju, nego i o hrabrosti.
'Milijunaš' traje – i bez milijuna
Milijunaš se na HTV-u emitira od 2002., uz pauzu između 2010. i 2019., a danas ulazi u završnicu svoje 15. sezone, s više od 770 emitiranih emisija.
U međuvremenu se promijenio i kontekst. Uvođenjem eura simbolika naslova djelomično je izblijedjela – ‘milijunaš’ danas više nije doslovan, nego naslijeđeni naziv iz vremena kada je milijun kuna za većinu gledatelja predstavljao životni dobitak. Od početka 2023. igra se za maksimalnih 150.000 eura, premda 15. pitanje od tada još nije otvoreno.
Potjera i nova kvizaška scena
Kvizovi znanja – jedan od zaštitnih znakova HTV-a – revitalizirali su se s novim licencnim formatom ‘Potjerom’, a kasnije i njezinim tjednim spin-offom ‘Superpotjerom’. No umjesto konkurencije, ti formati dodatno su pojačali interes za znanje kao televizijski sadržaj.
Uz to se razvila cijela kvizaška scena s pub kvizovima i turnirima od lokalne do nacionalne pa i međunarodne scene. Profilirali su se i prepoznatljivi televizijski ‘lovci’. Legendarni Mirko Miočić postao je sinonim za ‘joker zovi’. Zvalo ga je 50-ak natjecatelja, pa je HTV uveo ograničenje od najviše tri nastupa u sezoni. U međuvremenu je Miočića naslijedila nova generacija lovaca iz ‘Potjere’, koji su svoje ‘viteštvo uzaludnih znanja’ pretvorili i u profesiju.
Zašto komercijalne televizije nisu uspjele
Iako su komercijalne televizije u Hrvatskoj povremeno pokušavale s kvizovima, one su se uglavnom okretale zabavnim gameshow formatima.
Razlog nije samo u publici, nego i u produkciji. Kvizovi poput Milijunaša i Potjere zahtijevaju vrhunske sastavljače pitanja, dugotrajnu pripremu i uredničku kontrolu. To je segment u kojem HTV, s dugom tradicijom i infrastrukturom, i dalje nema pravu konkurenciju – što priznaju i kvizaški krugovi izvan Hrvatske.
Dan kad je znanje zaustavilo vrijeme
U eri prije društvenih mreža televizijski su trenuci imali posebnu težinu. Pobjedu Mire Bićanić gledala je 'cijela Hrvatska', prepričavala se još danima i ostala dio kolektivnog pamćenja.
Danas je publika fragmentirana, sadržaj dolazi sa svih strana i rijetko što može okupiti cijelu državu pred ekranom. Upravo zato ta lipanjska večer iz 2003. ima dodatnu vrijednost – kao podsjetnik na vrijeme kada je znanje moglo na trenutak zaustaviti svakodnevicu.
Tog 14. lipnja 2003. učinilo se da kila mozga ne vrijedi samo dvije marke, nego da znanje vrijedi - puni milijun.
