Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u prosincu, odražavajući zadovoljstvo narudžbama u građevinskom sektoru, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 0,9 bodova u odnosu na studeni, na 107,2 boda. Najviše se u prošlom mjesecu poboljšalo raspoloženje među čelnicima u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 8,7 bodova. Knjige narudžbi znatno su po ocjeni menadžera poboljšane u odnosu na studeni, uz rast odgovarajućeg indeksa za gotovo šest bodova.
Pojačana potražnja za građevinskim radovima rezultirala je znatno opsežnijim planovima zapošljavanja, iskazanim u rastu indeksa za 11,6 bodova. Optimističniji su u vrijeme blagdana na kraju godine bili i čelnici u maloprodaji, uz rast indeksa za 2,3 boda u odnosu na studeni.
Dobro raspoloženje signalizirali su i menadžeri u uslužnom i industrijskom sektoru, čiji su indeksi u prosincu porasli za 1,6 odnosno 1,3 boda.
Potrošači su pak pokazali izraženiji pesimizam, iskazan u padu indeksa za 1,4 boda. Njihova ocjena financijskim prilikama u kućanstvu unatrag godinu dana zamjetno je pogoršana u odnosu na studeni, prema padu indeksa za 3,5 bodova.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju slabiji tempo zapošljavanja u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 3,8 bodova u donosu na studeni. Neizvjesnost u poslovanju produbljena je po njihovoj ocjeni u odnosu na studeni, prema rastu indeksa EUI za tri boda.
Sumorno raspoloženje u Europi
Indeks ESI u 20-članoj eurozoni pao je u prosincu za 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 93,7 bodova. Gotovo isti pad bilježio je i ESI na razini EU-a, kliznuvši na 94,5 bodova.
Najviše se i u eurozoni i u EU pogoršalo raspoloženje u industriji, prema padu indeksa za 2,7 odnosno za 2,2 boda u odnosu na studeni.
Zamjetno su pesimističniji i potrošači, uz pad indeksa za jedan bod u eurozoni i za 0,7 bodova u EU. Blago je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, a u maloprodaji zadržalo se na razini studenog, utvrdila je EK. Poboljšana su tek očekivanja u uslužnom sektoru, prema rastu indeksa na oba područja za 0,6 bodova u odnosu na studeni.Indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika o zapošljavanju (EEI) porastao je u prosincu za 1,1 bod i u eurozoni i u EU. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je pak u odnosu na studeni, prema padu indeksa EUI za 1,3 boda u zoni primjene zajedničke europske valute i za jedan bod u EU.
U skupini vodećih gospodarstava daleko se najviše pogoršalo raspoloženje u Francuskoj, iskazano padom ESI-ja za tri boda u odnosu na studeni. Slijedi Njemačka s padom indeksa za 2,5 bodova. Pogoršanje je bilježila i Italija, prema padu indeksa za 1,1 bod. U skupini ‘velikih‘ izraženiji optimizam iskazala je tek Španjolska, prema rastu indeksa za 0,9 bodova.