Gradovi trebaju elektrificirati javni prijevoz, ali izazov je – HEP

Gradovi mogu učiniti mnogo u elektrifikaciji javnog prijevoza jer je u tom slučaju infrastruktura smještena točkasto, odnosno nije potrebno pokriti cijeli grad mrežom punionica za električne autobuse, već se može izgraditi infrastruktura na kolodvorima.

No, izazov u tome su i dalje HEP i distributivna mreža, rekao je Branimir Šteko, direktor sektora prodaje i razvoja poslovanja Končar Digitala, na panel-raspravi 'Infrastruktura kao ekosustav i temelj održivog grada', održanoj u sklopu Liderove konferencije Smart Cities.

– Cijela se paradigma promijenila jer sada postoji mnogo malih proizvođača, mreža je opterećena i tu leže izazovi za gradove – pojasnio je Šteko.

Branimir Šteko

Dodao je kako je niz gradova poput Zagreba, Pule, Šibenika i Zadra ušao u tendere i donio odluku o odabiru Končara za izgradnju punionica te ostale infrastrukture za elektrifikaciju prometa.

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, potvrdio je da je ta odluka donesena jer su osigurana sredstva iz EU fondova. Istaknuo je da je nabava električnih autobusa i punionica dio šireg nacionalnog projekta tranzicije javnog prijevoza u svim većim hrvatskim gradovima. Erlić se osvrnuo i na specifične probleme dalmatinskih gradova, poput prometnih gužvi i skučene povijesne gradske jezgre koju je teško prilagoditi modernim potrebama.

Šime Erlić

– Javni prijevoz je definitivno opcija, ali najveća boljka je lokalna kultura vozača i mediteranski stil života zbog kojeg se ljudi teško odlučuju na njega. Korištenje javnog prijevoza uglavnom se svodi na umirovljenike, školarce i studente, uz turiste tijekom sezone. Dominantna je navika korištenja automobila, no to će se u budućnosti morati mijenjati. Dolazak automobilom u centar grada postat će luksuz – poručio je Erlić.

Nadovezujući se na rješenja za energetsku stabilnost, Šteko je naglasio važnost ne samo diskusije, nego konkretne izrade dokumentacije te uvođenja koncepta mikromreža.

– Uz ovakve projekte može se izbjeći dizanje cijena karata i postići veća stabilnost. Gradovi mogu izgraditi mikromreže na lokalnoj razini gdje netko proizvodi, netko troši, a netko skladišti energiju. Time postaju potpuno neovisni o energentu i dobivaju održivi javni prijevoz – dodao je Šteko.

No, u uvođenju bilo kakvih inovacija u promet gradova trebalo bi angažirati i bihevioralne znanstvenike, odnosno urbane psihologije, napomenula je Antonija Eremut Erceg, pročelnica Službe za razvoj Grada Splita.

– Na taj bi način saznali kako će krajnji korisnici prihvatiti i koristiti pametna rješenja u gradovima – dodala je Eremut Erceg.

Antonija Eremut Erceg

Ispričala je i kako je Split još 2018. godine započeo s projektom inteligentnog transportnog sustava zahvaljujući kojemu trenutno imaju poboljšan promet na svim semaforiziranim raskrižjima u gradu. Međutim, istaknula je da ITS nije 'čudesno rješenje' zbog kojega će gužve u gradu nestati, ali će ih sigurno biti manje.

– Osim toga, velika vrjednost ITS sustava su i podaci, jer više nećemo imati pretpostavke nego konkretne podatke o svim prometnim tokovima u gradu tijekom i izvan sezone, tijekom školske godine i izvan nje, ujutro i navečer – objasnila je Eremut Erceg.

A da su za bilo kakvo prikupljanje podataka neophodni tehnologija i razvoj mreže istaknula je Marina Blažević, izvršna direktorica za poslovne korisnike Telemacha. Naglasila je da je Telemach, kao 'najfriškiji' telekom od dolaska na hrvatsko tržište čak šest puta povećao kapacitet mobilne mreže te postigao 99 posto populacijske pokrivenosti u urbanim i ruralnim područjima.

– Ako želimo razvoj pametnih gradova, sinergija gradova i teleoperatera je neophodna jer ne možemo bez tehnologije – rekla je Blažević, priznajući pritom da nije lako dobiti dozvolu za, recimo, 5G mrežu, no i ta se situacija polako mijenja.

Marina Blažević

Stoga je pozvala gradove da telekomima brže izdaju dozvole, kako bi mogli graditi bolju i bržu infrastrukturu kao preduvjet održivosti gradova.