Hrvatska brzo i ambiciozno provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a reforme predviđene u ‘prvim etapama‘ implementacije idu vrlo dobro, rečeno je u petak na briefingu Europske komisije.
Predstavnici Komisije od 5. do 7. listopada borave u redovnom radnom posjetu Zagrebu, tijekom kojeg su s predstavnicima vlade i ministarstava te ostalim nacionalnim dionicima razgovarali o svim aspektima provedbe NPOO-a u Hrvatskoj.
Komisija je 20. rujna od Hrvatske zaprimila drugi zahtjev za isplatom financijske potpore u iznosu od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF), na kojem se temelji NPOO. Predstavnici Komisije su iskoristili posjetu i kako bi finalizirali procjenu zahtjeva za isplatom te druge tranše.
Također, s predstavnicima Vlade su razgovarali o finalizaciji mjera i reformi, njih 45, koje se moraju provesti do kraja ove godine, a uvjet su za isplatu treće tranše.
Kada je riječ o ukupnoj situaciji po pitanju NPOO-a, Hrvatska je po implementaciji pri vrhu zemalja članica EU-a, s obzirom da je zahtjev za isplatom druge tranše poslalo još tek nekoliko zemalja, poručili su EK-ovi stručnjaci.
Istaknuli su da Hrvatska brzo i ambiciozno provodi NPOO, a da reforme predviđene u ‘prvim etapama‘ implementacije NPOO-a idu vrlo dobro.
Kada je riječ o ulaganjima, potrebno je vrijeme za njihovu pripremu i provedbu, po tom pitanju je također vidljiv napredak, pri čemu je izazov trenutna globalna situacija, u smislu poremećaja dobavnih lanaca, nedostatka pojedinih sirovina i rasta cijena.
Isplata druge rate do kraja godine
Podsjetimo, NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura, pri čemu se plaćanja u okviru RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.
Drugi zahtjev za plaćanjem, za koji Komisija ima rok od dva mjeseca da ga ocijeni, temelji se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te uključuje novi Zakon o socijalnoj skrbi i osposobljavanje socijalnih stručnjaka, uspostavu instrumenata za jačanje pristupa financiranju za poduzeća, odluku o poticajima za dobrovoljna funkcionalna i stvarna spajanja jedinica lokalne samouprave.
Drugim zahtjevom su obuhvaćene, navode iz Komisije, i važne energetske mjere kao što su procjena izazova u povećanju primjene obnovljivih izvora energije i donošenje strategije za razvoj vodika.
Kako je nedavno izjavio posebni savjetnik predsjednika vlade Zvonimir Savić, isplata druge rate očekuje se do kraja godine, a osim ispunjavanja 25 reformskih pokazatelja na kojima se temelji očekivana druga tranša, Hrvatska je do kraja prošle godine ispunila još 34 mjere, koje su bile preduvjet za isplatu prve rate.
Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.
Savić je nedavno istaknuo da bi ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u okviru NPOO-a do kraja godine trebala dosegnuti 34 milijarde kuna, što čini 70 posto ukupne alokacije za Hrvatsku.