I dok podaci o (ne)zaposlenosti dominiraju javnim diskursom, analiza neiskorištenih dostupnih resursa radne snage, odnosno pokazatelja podzaposlenosti (eng. labour market slack) pokazuje veću heterogenost među članicama EU iz CEE regije, navodi se u tjednoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca. Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenosti, nedostupnih i neaktivnih.
Hrvatska je u 2020. bila neslavni ‘outlier‘ po podzaposlenosti, ali ju je tijekom dvije godine snizila s 14,5 posto na 11 posto. Ovo smanjenje nije samo odraz pada nezaposlenosti već i pada udjela neaktivne populacije u kategoriji koja ‘ne traži zaposlenje, ali je dostupna‘.
Prema udjelu neaktivne populacije, Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji te slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva. Otuda proizlazi potencijal za porast stope zaposlenosti. Ona je 5 postotnih bodova ispod prosjeka EU te skoro 8 postotnih bodova ispod prosjeka CEE regije.
Transparentniji izvor zarade
Uključenje neaktivnih na tržište rada ima brojne pozitivne reperkusije, smatraju u HUP-u. Naime, veća aktivnost smanjuje napetosti na tržištu rada i stabilizira pritisak na rast plaća uzrokovan manjkom radnika.
Na svu sreću, u Hrvatskoj je stopa nepopunjenih radnih mjesta već četiri godine oko 1,5 posto, što je upola niža u odnosu na EU prosjek te upućuje da je neusklađenost između potrebnih vještina za nepopunjena radna mjesta i vještina tražitelja posla mala.
Tržište ‘sanira‘ nedostatke radne snage zapošljavanjem stranih radnika koje je skuplje i procesno dugotrajnije od zapošljavanja domaćih radnika.
U kontekstu problema podzaposlenosti, Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja najavu izrade ‘Registra kućanstava‘, koji bi dao transparentniju sliku izvora zarada građana i stvorio temelje za javnu raspravu o ujednačavanju poreznog tereta.
- Nova i cjelovita baza podataka može biti uvod u sintetičko oporezivanje dohotka bio on ostvaren radom, kapitalom ili rentom. Ujednačavanje poreza je moguća platforma za sniženje ukupnog poreznog opterećenja opterećenja i može potaknuti uključenje neaktivnog stanovništva u formalno tržište rada - dodaju iz HUP-a.
Kako su istaknuli, porezno rasterećenje dohotka od 1 postotnog boda diže rast BDP-a za 0,78 do 2 postotna boda.