Bule otvorio pitanje nekretnina: Hrvatska može izdržati korekciju

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova poručio je da Hrvatska treba snažnu industriju koja stvara kvalitetna radna mjesta, izvozi i razvija vlastite proizvode te domaće znanje pretvara u tehnologiju i proizvodnju konkurentnu na međunarodnim tržištima.

Upravo je to, rekao je, ambicija Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine, koji je Vlada usvojila prošlog tjedna. Plan bi trebao dati dugoročan smjer industrijskoj politici i veću predvidivost poduzetnicima koji ulažu u proizvodnju, u trenutku kada geopolitičke napetosti, poremećaji opskrbnih lanaca te cijene energije i sirovina otežavaju dugoročno planiranje.

– Hrvatska ima industrijsko znanje, sposobne ljude i poduzeća koja se dokazuju na zahtjevnim tržištima. Na tome trebamo graditi i stvoriti uvjete da takvih poduzeća bude sve više – rekao je Šušnjar.

U središtu plana je modernizacija prerađivačke industrije, povećanje produktivnosti i stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti. To podrazumijeva ulaganja u suvremenu opremu, digitalizaciju, automatizaciju i znanje zaposlenih, a Šušnjar je posebno izdvojio umjetnu inteligenciju i robotizaciju kao tehnologije koje već mijenjaju proizvodnju i razvoj novih proizvoda. Cilj je da do 2034. udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u poraste s 10,6 na 12,5 posto.

– Želimo da se u Hrvatskoj proizvodi više, ali i da ono što proizvodimo ima veću vrijednost, da naša poduzeća razvijaju vlastita rješenja, jačaju svoje mjesto u međunarodnim lancima vrijednosti i otvaraju prostor za bolje plaćena radna mjesta – istaknuo je.

Važan dio plana odnosi se i na energetsku sigurnost, zelenu tranziciju te jačanje domaćih strateških proizvodnih kapaciteta. Šušnjar je naveo ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, nuklearnu energiju i čiste tehnologije kao preduvjet buduće konkurentnosti industrije, ali uz napomenu da zelena tranzicija mora biti provediva u stvarnim uvjetima poslovanja. Naglasio je i potrebu smanjenja ovisnosti o uvozu, sigurnije opskrbe kritičnim sirovinama te jačanja obrambene industrije. Posebno mjesto pritom imaju istraživanje, razvoj i inovacije, pri čemu je cilj povećati udio ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije s 1,65 na 2,8 posto.

– Želimo da se što veći dio puta od ideje i prototipa do serijske proizvodnje i prodaje odvija upravo u Hrvatskoj, da ovdje razvijamo tehnologiju, organiziramo proizvodnju i zadržavamo veću vrijednost – rekao je Šušnjar.

Za provedbu plana predviđen je financijski okvir od gotovo tri milijarde eura, od čega 1,9 milijardi eura za razdoblje od 2027. do 2030. godine. Sredstva bi se osiguravala iz nacionalnih i europskih izvora te drugih financijskih instrumenata, a dio će ovisiti i o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Prema Šušnjaru, učinak tih ulaganja trebao bi biti vidljiv u moderniziranim i novim pogonima, novim proizvodima te većoj sposobnosti hrvatskih tvrtki za nastup na međunarodnim tržištima.

– Budućnost hrvatske industrije gradimo odlukama koje donosimo danas. Snažna domaća industrija temelj je gospodarske sigurnosti i samostalnosti Hrvatske, a vrijednost ovog plana pokazat će se u snazi naših poduzeća, kvaliteti radnih mjesta i proizvodima koji iz Hrvatske dolaze na svjetska tržišta – zaključio je Šušnjar.

Dan velikih planova 2026. Ante Šušnjar

Hrvatska pobjednik po pitanju rasta u EU

Na konferenciji je govorio i državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule koji je istaknuo da se ekonomska politika ususret 2027. godini suočava s nizom ciljeva koji su često međusobno suprotstavljeni, od smanjenja inflacije i očuvanja fiskalne discipline do održavanja gospodarskog rasta i ublažavanja geopolitičkih rizika. Hrvatska, prema njegovim riječima, u novu godinu ulazi nakon dugog razdoblja snažnog gospodarskog rasta.

– Kada pogledate usporedbu s ostatkom Europske unije, Hrvatska je pobjednik po pitanju rasta u posljednjih deset godina – rekao je Bule, dodajući da su pritom snažno smanjena nezaposlenost i povećana zaposlenost, dok je bankarski sektor ostao stabilan. Kao područje koje odskače izdvojio je cijene nekretnina, no smatra da hrvatsko gospodarstvo može izdržati i korekciju na tom tržištu.

Osobna potrošnja i dalje je snažna, a Bule očekuje rast gospodarstva od oko tri posto i u trećem tromjesečju, uz mogućnost da Hrvatska do kraja godine raste približno dvostruko brže od prosjeka Europske unije. Naglasio je da je Hrvatska tijekom dobrih gospodarskih godina prije pandemije stvorila fiskalni prostor koji joj je omogućio snažnu reakciju tijekom kriznog razdoblja. Za krizne mjere, naveo je, izdvojeno je oko 25 posto BDP-a, odnosno približno 20 milijardi eura, a pritom je očuvana fiskalna disciplina.

– Kada pogledate posljednjih pet ili šest godina, vidi se jasno izdvajanje Hrvatske od ostatka Europske unije. Mi smo rasli znatno snažnije – rekao je.

Govoreći o inflaciji, Bule očekuje da će se Hrvatska do kraja godine vratiti na razinu ostalih članica europodručja. Dok su na početku inflacijskog vala rastu cijena pridonosile gotovo sve komponente, posljednjih godina najveći doprinos davale su cijene hrane i usluga. Od početka ove godine, unatoč krizi u Hormuškom tjesnacu, rast cijena energenata nije se snažnije prelio na ostatak potrošačke košarice, što Bule povezuje i s Vladinim paketom mjera. Trenutačno inflaciju najviše guraju cijene usluga i energije, dok cijene hrane i industrijskih dobara pokazuju silazni trend.

– Nadamo se da ćemo izdržati pritisak povezan s Hormuzom, da će doći do normalizacije situacije na Bliskom istoku i energetskom tržištu te da ćemo sljedeće godine doći do ciljane inflacije od dva posto – rekao je.

Kada je riječ o izgledima za 2027., Bule smatra da Hrvatska može biti optimistična po pitanju gospodarskog rasta. Očekuje i da će proračunski deficit ostati ispod tri posto BDP-a te da će se, unatoč izazovima, nastaviti smanjivati udio javnog duga u BDP-u.

– Kada govorimo o gospodarskom rastu, možemo biti optimisti. Uvjereni smo da će se deficit zadržati ispod tri posto, a da će se javni dug nastaviti smanjivati. Što se tiče inflacije, do kraja ove godine očekujemo povratak na razinu europodručja, a sljedeće godine približavanje ciljanoj stopi od dva posto – zaključio je Bule.

Dan velikih planova 2026. Matej Bule