Kina ruši europsku industriju: Njemačka među najvećim gubitnicima

Kina se više ne natječe s Europom samo cijenom, već sve konkurenciju zaoštrava i u autoindustriji, proizvodnji strojeva i sektorima na kojima je desetljećima počivala njemačka industrijska snaga. Kineska industrijska transformacija sve češće istiskuje europske proizvođače sa svjetskih tržišta, posebno u proizvodnji strojeva i transportne opreme. A prema novoj analizi Europske središnje banke (ECB), među najizloženijim gospodarstvima je upravo Njemačka.

Riječ je o promjeni koja traje godinama, ali posljednji podaci pokazuju koliko su se odnosi snaga promijenili. Prema ranijim izračunima ECB-a, udio europodručja na globalnom tržištu izvoza neenergetske prerađivačke robe od 2000. do 2023. smanjio se za čak 11 postotnih bodova. Kineski rast nije jedini razlog tog pada, pa  ECB među uzrocima navodi i pomicanje europskog gospodarstva prema uslugama, pandemiju i energetsku krizu. Međutim, bez obzira na sve, upravo je Kina posljednjih godina postala jedan od glavnih konkurenata europskoj industriji.

Kina je posljednjih godina povećavala prisutnost na svjetskom tržištu, pritom se pomičući od jednostavnije i jeftinije proizvodnje prema proizvodima veće dodane vrijednosti i tehnološki zahtjevnijim industrijama.

- Udio EU-a u globalnom izvozu robe smanjivao se posebno u sektorima i na tržištima na kojima je Kina povećavala svoju globalnu prisutnost, osobito kod strojeva i transportne opreme – navodi ECB.

Kina sve sličnija Njemačkoj

ECB je usporedio strukturu kineskog izvoza sa strukturom izvoza pojedinih članica Europske unije i utvrdio da se njihovo preklapanje od 2019. znatno povećalo. Najveći rast sličnosti zabilježen je upravo kod industrijski snažnih gospodarstava.

Među najvećim članicama EU-a Njemačka ima najveću sličnost izvozne strukture s Kinom. Italija je među velikim gospodarstvima manje izložena takvoj izravnoj konkurenciji, dok su među manjim državama relativno nisko izložene, primjerice, Irska i Grčka.

Najveći dio povećanja konkurencije dolazi iz kategorije strojeva i transportne opreme. ECB to povezuje s naglim razvojem kineske automobilske industrije i širim pomicanjem kineske proizvodnje prema naprednijim i tehnološki intenzivnijim proizvodima. To je posebno neugodno za Njemačku jer je riječ upravo o sektorima koji su desetljećima predstavljali jedan od temelja njezina izvoznog modela. A koliko se odnos snaga brzo mijenja možda se najbolje vidi upravo na automobilima.

Prema ECB-ovoj analizi razdoblja od 2019. do 2023., automobilska industrija europodručja zabilježila je oko 7,5 posto nepovoljnije kretanje proizvođačkih cijena u odnosu na kineske proizvođače, dok je njezin udio na izvoznom tržištu pao za više od 15 posto. ECB pritom posebno ističe kinesku prednost kod baterijskih električnih vozila, gdje joj pozicija u proizvodnji baterija omogućuje i cjenovnu prednost.

Europa gubi i kineskog kupca

Problem za europsku industriju nije samo u tome što kineske kompanije preuzimaju dio tržišta u trećim zemljama. Istodobno se događa još jedna važna promjena, a to je da Kina treba sve manje europske industrijske robe.

ECB je utvrdio da se struktura kineskog uvoza od 2019. sve manje podudara s izvoznom strukturom država Europske unije. Pad je posebno izražen kod zemalja uključenih u europske proizvodne i automobilske lance, uključujući Njemačku i nekoliko srednjoeuropskih gospodarstava.

Dio proizvoda koje je Kina prije nabavljala u Europi sada može proizvesti sama ili nabaviti od drugih dobavljača. ECB upozorava da se to već podudara sa znatnim padom europskog izvoza u Kinu nakon 2019.. Europske kompanije tako su pod dvostrukim pritiskom, kineske konkurente sve češće susreću na svojim tradicionalnim izvoznim tržištima, dok se istodobno smanjuje kineska potražnja za dijelom europske industrijske robe. Zbog toga ECB upozorava da se konkurencija intenzivira upravo u sektorima koji su proteklih desetljeća bili ključni pokretači rasta pojedinih europskih gospodarstava.

Raste europska ovisnost o kineskom uvozu

Paradoksalno, dok europska industrija gubi dio prostora pred kineskim proizvođačima, sama Europa uvozi sve više kineske robe. Udio Kine u ukupnom uvozu europodručja iz zemalja izvan eurozone povećao se s oko 14 posto 2024. na 17 posto u 2026. godini, pokazuju podaci ECB-a.

Kineski proizvodi pritom postaju i jeftiniji. U ožujku 2026. cijene uvoza iz Kine bile su 3,3 posto niže nego godinu prije. Za europske potrošače i kompanije koje kinesku robu koriste kao input to može biti dobra vijest jer jeftiniji kineski proizvodi pomažu obuzdavanju inflacije i proizvodnih troškova. Za europske proizvođače koji se s tim proizvodima izravno natječu, međutim, posljedica je dodatni pritisak na cijene, profitne marže i tržišne udjele.

Upravo se u tome vidi složenost novog odnosa Europe i Kine. Kina više nije samo velika proizvodna baza iz koje europske kompanije nabavljaju jeftine proizvode niti samo golemo tržište za njemačke automobile i europske industrijske strojeve. Kina sve više postaje izravni konkurent u industrijama veće dodane vrijednosti, automobilima, strojevima, električnoj opremi i drugim tehnološki zahtjevnijim proizvodima dok istodobno njezin udio u europskom uvozu nastavlja rasti.

Za Njemačku je ta promjena posebno osjetljiva. Industrijska snaga i izvoz automobila, strojeva i kapitalnih dobara desetljećima su bili jedan od temelja njezina gospodarskog modela. Upravo na tim područjima sada se najbrže povećava preklapanje s kineskom proizvodnjom. ECB-ova analiza zato pokazuje da kineski industrijski uspon za Europu više nije samo pitanje trgovine s Kinom. Postao je pitanje konkurentnosti europske industrije na globalnom tržištu.